Zaostale ubojite naprave iz prijašnjih ratova i dalje prijete na istoku Slavonije pa ke tamošnje stanovništvo na oprezu što je i razumljivo, posebno kad se tome doda podatak da se na godišnjoj razini u tom dijelu Hrvatske pronađe i uništi do pet tona ubojitog "materijala".
Ta se informacija odnosi na nekoliko posljednjih godina, a,
primjerice, u vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
radilo se o nevjerojatnim količinama jer tada se na hrvatskom
istoku na godinu uništavalo čak 50-ak tona raznoraznih
eksplozivnih sredstava, od streljiva preko (polu)automatskog
oružja do avionskih bombi, piše
Glas Slavonije.
Koliko je zaostalog oružja i drugih opasnih sredstava i gotovo 30
godina nakon Domovinskog rata "skriveno" na istoku Slavonije,
teško je, međutim, reći. Nerijetko se čuje i da "gotovo svaka
kuća ima nešto od oružja" što se, pak, govori u kontekstu cijele
regije koja je 90-ih godina prošlog stoljeća bila zahvaćena
ratom.
''Smatramo pretjeranom javno istaknutu tvrdnju, a koja je ujedno
i nedokaziva, da svaka kuća iz područja koje je bilo zahvaćeno
ratom ima skriveno oružje ili neke ubojite naprave'', ustvrdili
su iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, dok glasnogovornik
Dragoslav Živković pritom ističe i kako je
"činjenično da je institut ‘tamne brojke‘ prisutan u gotovo svim
segmentima života i društva, pa tako i u sferi nezakonitog
posjedovanja oružja, streljiva ili drugih opasnih tvari."
No navode i da policija "poduzima opsežne mjere prevencije u tom
smislu" - prikuplja se, analizira i djeluje u pogledu informacija
oko nezakonitog posjedovanje oružja i na svaku se obavijest ili
informaciju "promptno reagira i primjenjuje važeće legislativne
odredbe."
U PU u Vinkovcima tvrde i da nema nezakonite, kolokvijalno rečeno
"prodaje oružje (iz rata) na ulici." ''Nismo u posjedu
podataka kako je oružje lako pribaviti preko društvenih mreža ili
drugih sredstava oglašavanja'', naveo je Živković, a prema
spoznajama policije na krajnjem slavonskom istoku "nema
organiziranog oblika trgovanja oružjem."
''Pitanje zaostalog oružja iz Domovinskog rata na području
Vukovarsko-srijemske županije ne promatramo u kontekstu problema,
najprije zato jer se primjeri detektiranja takvih događaja,
nezakonitog posjedovanja, a još manje zloporabe, javljaju tek u
pojedinačnim i rijetkim slučajevima'', rekli su također u
policiji. Prema njihovoj statistici nisu česti ni slučajevi
kaznenih prijava zbog nezakonitog držanja oružja, eksploziva i
drugih nedopuštenih tvari, a za što se zakonom zapriječene kazne
kreću i do tri godine zatvora.
U policiji kažu i da "dosadašnja kriminalistička straživanja
nisu nedvojbeno dovela do zaključka da je dolazilo do
stradavanja, bilo slučajnog ili neželjenog, a ni namjernog u
smislu nasilnog djelovanja pri čemu bi bilo korišteno oružje
proisteklo iz Domovinskog rata." Uz upozorenje da nezakonito
posjedovanje oružja ugrožava ljudske živote, policija apelira na
"sve one koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju
oružje ili eksplozivna sredstva da to predaju policiji - bez
sankcija."
Glede zaostalog oružja, vođa Grupe protueksplozijske zaštite PU
vukovarsko-srijemske Josip Colarić kaže da se
situacija s početka 90-ih "drastično promijenila": ''Najveći
pritisak povrata i odbacivanja oružja, raznih ubojnih,
eksplozivnih i opasnih stvari zaostalih iz vremena Domovinskog
rata dogodio se tijekom i nakon završetka mirne reintegracije
kada se dnevno postupalo i po pet, šest puta, a u razdoblju
2010. - 2019. osjetio se rapidan pada postupanja, i do 50
posto''. Poratno je razdoblje, dodaje, bilo gotovo "kaotično" jer
oružje i eksplozivna sredstva su se pronalazili i doslovno na
cesti, u poljima i vrtovima, razorenim kućama ... Danas u
prosjeku imaju jedno do dva postupanja prema ubojnim
sredstvima po danu.
Statistika za 2019. godinu, a riječ je o dragovoljnoj predaji,
izgleda ovako: 18 automatskih i poluautomatskih te šest
repetirajućih pušaka, 129 ručnih bombi, 31 mina, 191 komad raznih
drugih ubojnih i eksplozivnih sredstava, oko 9000 komada raznog
puščanog streljiva i oko 20 kilograma eksploziva.
Kada je, pak, riječ o nalascima zaostalih i odbačenih "opasnih
sredstava", u 2019. se u odnosu prema godini prije očituje
smanjenje do 30 posto, ali je i - znatno povećanje zaostalih
ubojnih sredstava iz vremena Drugog svjetskog rata i do 10 posto
jer se, objašnjava, povećava dubina obrade tla, grade
prometnice.... Zanimljiv, no nimalo bezopasan bio je, primjerice,
slučaj s Dunavca kod Opatovca 2018. gdje je rekordno nizak
vodostaj Dunava otkrio minsko polje što ga je rijeka skrivala od
1945. i na oko 250 kvadrata bilo je, među ostalim, sedam
odskočnih mina njemačke proizvodnje.
Colarić napominje da je riječ o vrlo specifičnom slučaju s
obzirom na to da je tako nizak vodostaj potrajao samo pet dana i
mine se zasigurno ne bi moglo uočiti možda i još nekoliko
desetaka godina, a k tome su mine "na suhom" - u igri otkrila
djeca.
Ističe i da je količina pronađenih i/ili odbačenih opasnih
naprava u usporedbi s dragovoljnom predajom u odnosu 60:40 posto,
što još uvijek upozorava na velik problem odbacivanja "ratnih
suvenira" od strane neodgovornih i nesavjesnih građana, dok je,
kaže, dobra suradnja s građanima koji predaju oružje ili ubojite
naprave koje su "davno zaboravili" u kakvoj šupi.