"Iz nekog razloga djeca su me zezala za tu kosu i zvala su me šuma na glavi, a onda se poslije premjestilo na neke ekstremitete što je značilo da sam mislila da sam toliko debela i toliko ružna da recimo cijelo ljeto ne bi izašla iz dugih hlača", priznala je glumica Karmen Sunčana Lovrić.
Zagrebačka glumica prisjetila se svojih katkad teških tinejdžerskih dana.
"Ne bi otišla tamo gdje se trebam skinuti, ne bi otišla na plažu i ne bi uživala u svom životu nego bi se skrivala. Na svu sreću, to je bilo tada kad sam bila u pubertetu najjače, a tad sam shvatila da se time mogu baviti i danas uspješno živim bez toga, mogu reći", rekla je Lovrić.
Borila se s tjelesnim dismorfnim poremećajem. Riječ je o fokusu na jedan dio tijela, s kojim nismo sretni. Oni koji ga imaju, pokušavaju prikriti sram na sve načine. U isto vrijeme - stalno se gledaju u ogledalo. Psiholozi kažu kako Instagram i slične mreže itekako utječu na stvaranje ovog problema.
"Ali ne samo u ogledalo već i u izlog, u odsjaj sata, u mobitel i onda se svaki put zgroze kad to vide. I od kad je to sve skupa jako jako prisutno, otkad je filtera, jedan imperativ neke savršenosti i ljepote koja zapravo ne postoji", objasnila je profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Nataša Jokić-Begić.
U svijetu od ovog poremećaja pati do 3 posto ljudi. U Hrvatskoj se problemom bavi udruga "Kako si". U mjesec dana kampanje javilo im se više od 3 i pol tisuće ljudi.
"Znaju na primjer kasniti na posao i druge dogovore i na kraju nakon sat vremena presvlačenja ne otići uopće jer nikako ne mogu biti zadovoljni s time jer nikako ne mogu biti zadovoljni s tim svojim dijelom tijela", rekla je psihologinja u udruzi Kako si?, Ines Begičević.
"Industrija kozmetička i plastične kirurgije koje promoviraju ideju da je imperativ ljepota i mladost. To je nešto što ljude ostavlja često i duboko nesretnima", kazala je Jokić-Begić.
Stručnjaci poručuju da je baš svačije tijelo umjetničko djelo, a potražiti pomoć često je izlaz iz problema.
