Saborska oporba u ponedjeljak je iznijela niz kritika na predloženi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, ističući da država i dalje više troši nego što zarađuje, a Vladu su prozivali i za loše povlačenje novca iz EU fondova.
"Kad se sve zbroji i oduzme, više trošimo nego zarađujemo, tu počinje i završava priča", istaknuo je Mostov Božo Petrov.
"Ako mislite da je to održivo, pozivam građane da u obiteljskom proračunu počnu trošiti više nego zarađuju, pa neka vide dokle će ih to odvesti", poručio je vladajućima i dodao kako građani, za razliku od Vlade, ipak moraju biti odgovorni.
Petrov: Ministar financija izgleda kao hobotnica koja pokušava začepiti rupe
Petrov je ministru financija Zdravku Mariću poručio da mu izgleda kao "hobotnica koja pokušava začepiti sve rupe po brodu koje se otvaraju", ali da će "za kamere uvijek biti smiješak zbog PR-a".
Naglasio je kako se rebalansom ne može sakriti slika izgubljene, nehomogene Vlade koja "doslovno tumara bespućima neodgovornog i nesustavnog upravljanja državom". Vladu proziva da nema strategiju financijskog upravljanja zemljom, da rebalans ne stvara preduvjete za reformske korake, a najgorim smatra to što je iz EU fondova povučeno 2,7 milijardi kuna manje nego je planirano.
Na isti problem upozorava i SDP-ov Branko Grčić. Ta se brojka u rebalansu spušta za 2,7 milijardi kuna, s 13,6 na 10,9 milijardi kuna, ističe i napominje kako je slično bilo i lani, s tim da je stvarno izvršenje proračuna na kraju godine bilo još za par milijardi kuna manje. Tako će biti i ove godine, prognozira Grčić i upozorava da je Hrvatska nakon pet godina iskoristila samo 14 posto tih sredstava, a u idućih pet godina treba iskoristiti i isplatiti 86 posto ukupnih sredstava.
SDP-ov zastupnik upozorava i na rast poreznih prihoda, odnosno rast apsolutnog opterećenja građana i firmi, te ocjenjuje da je novi krug poreznog rasterećenja slab, mlak i nedovoljan.
Bunjac: Nema oporavka u proračunu
Branimir Bunjac (Živi zid) dao je rebalansu ocjenu nedovoljan jer se, tvrdi, udio javnog duga u BDP-u nije smanjio, već porastao jer je država otplatila 21 milijardu kuna duga, a zadužila se za 24 milijarde kuna. "Prema tome, oporavka u proračunu nema i Vlada zaslužuje ocjenu nedovoljan. To je politika uzimanja kredita da se zatvore krediti", kazao je.
Osvrnuo se i na stavku državnih jamstva za Uljanik u iznosu od 4,3 milijarde kuna, ističući da je Vlada očito neselektivno davala jamstva te će na kraju sve platiti građani.
"Uljanik je dobrodošao da bude kriv za sve", kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS) a za rebalans rekla kako "nema neke velike drame, ali ni nade za ozbiljniji iskorak u budućnosti".
Što se tiče podbačaja u povlačenju novca iz EU fondova navela je da je Ministarstvo gospodarstva povuklo 820 milijuna kuna manje o planiranog, Ministarstvo poljoprivrede oko 400 milijuna kuna manje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 226 milijuna kuna manje, a Ministarstvo zaštite okoliša 736 milijuna manje od planiranog.
Boris Milošević (SDSS) istaknuo je da problem planiranja EU sredstava nije od jučer, već se ponavlja iz godinu u godinu, apelirajući na Ministarstvo financija da bolje osposobi ostala ministarstva o proračunskom planiranju.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) proračun naziva nerealnim. "Po ovakvoj ekonomskoj politici koja se u Hrvatskoj provodi godinama ne možemo postići stopu rasta BDP-a veću od 3 posto da se okrenemo naglavačke, a 3 posto moramo rasti samo da bi mogli otplaćivati kamate na državni dug", istaknuo je.
Bačić: Ova je godina bila izazovna, dobro se upravljalo javnim financijama
Branko Bačić (HDZ) naglasio je da je ova godina bila izazovna, podsjetivši na nagodbu za spas Agrokora, problem brodogradilišta Uljanik i 3. maj, restrukturiranje Petrokemije, pohvalivši upravljanje javnim financijama u takvim okolnostima.
"Da nam ne prijeti aktivacija jamstva od 2,6 milijardi kuna danih Uljaniku, rebalans bi bio tehnički i rezultirao većim suficitom nego prošle godine", rekao je. Posebno je pohvalio smanjenje rashoda na poziciji kamata za 100 milijuna eura.
Ivan Šuker (HDZ) istaknuo je da su provedene reforme dale rezultate na prihodovnoj strani proračuna, dok na stranu rashoda utječu strukturni problemi koji traju godinama, zdravstvo i aktiviranje državnih jamstava za brodogradilišta.
