I saborska pozicija i oporba propitivale su u srijedu realnost Vladine nakane da novi zakon o državnom inspektoratu, koji bi nakon pet godina objedinio 17 inspekcija iz osam ministarstava, stupi na snagu već 1. siječnja iduće godine, pri čemu oporba negoduje što zakon ne navodi uvjete za imenovanje glavnog državnog inspektora te tvrdi da se zna tko je novi glavni inspektor.
On će de facto nadzirati cijelo gospodarstvo i "biti zamjenik premijera", u ruke mu se daje 17 inspekcija, imat će sedam pomoćnika i između tisuću i dvije tisuće zaposlenika, a nema nikoga tko bi ga kontrolirao, ističe Branimir Bunjac (ŽZ), pitajući se zna li premijer posljedice donošenja zakona.
"Novi državni inspektor je Andrija Mikulić"
Zašto glavnog državnog inspektora imenuje Vlada, a ne Hrvatski sabor, zanima Joška Klisovića (SDP), dok Saša Đujić (SDP) pritom navodi se već godinu dana bruji da će to biti jedan HDZ-ov zastupnik koji ne dolazi iz struje bliske premijeru Plenković i visoko je pozicioniran u zagrebačkom HDZ-u.
I dok je Đujić prešutio ime, Mirando Mrsić (Demokrati) ustvrdio je da će novi glavni državni inspektor biti HDZ-ov Andrija Mikulić. Džaba vam je moliti da inspektorat ide izvan Zagreba, jer u njemu treba osigurati mjesto za Mikulića, on je novi glavni državni inspektor i zbog toga se sve ovo radi, poručio je Mrsić Davoru Vlaoviću (HSS) koji se zauzimao da sjedište inspektorata bude u Slavoniji.
Ima još HDZ-ovaca u Zagrebu, pa ćemo vidjeti, uzvratio je Đujić.
Postotak korupcije želi se svesti na minimum
Koji su uvjeti za imenovanje glavnog državnog inspektora, hoće li to biti isključivo stranačka iskaznica, kao do sada, zanima Miru Bulja (Most)?
I dok vladajući hvale stavljanje inspekcija pod jednu 'kapu', oporba uzvraća da to samo po sebi neće dovesti do boljeg poštivanja propisa. "U percepciji građana upravo su inspekcijske službe leglo korupcije, a dobar dio inspektora pogoduje toj koruptivnoj percepciji", kaže Klisović.
Napušta se organizacija inspekcija prema resorima koja je pokazala manjkavosti, kako u organizacijskom, tako i u funkcionalnom smislu, kaže ministar gospodarstva Darko Horvat i tumači kako se novim modelom funkcioniranja postotak korupcije, ako uopće postoji, želi svesti na minimum.
Oporbeni, ali i vladajući protive se rješenju po kojem bi građevinska inspekcija dijelom bila u inspektoratu, dijelom u Ministarstvu građevinarstva. Nemojte cijepati tu inspekciju, poručuje Anka Mrak Taritaš (Glas). Ona bi trebala biti objedinjena, ne razdvojena, dodaje Branka Juričev Matinčev (HDZ).
"Prosječna plaća 6200 kuna, a inspektora 5500"
U nadleženosti Ministarstava ostale bi samo građevine za koje je ono izdalo dozvole, danas su to samo četiri inspektora, kaže Horvat.
Vladajući pozdravljaju što inspektori ubuduće blaže prekršaje ne bi odmah kažnjavali, nego bi djelovali edukativno, ali i upozoravaju na potplaćenost inspektora. Nitko o tome ne govori, prosječna plaća u državi je 6200 kuna, a inspektora početnika 5500 kuna, upozorava Milorad Batinić (HNS).
Je li izvedivo da novi zakon zaživi već 1. siječnja pitaju se i Mrak-Taritaš i Ivan Šuker (HDZ) koji podsjeća da će se morati promjeniti 60-ak zakona.