Dio saborske oporbe pozdravio je u četvrtak Vladine mjere za ublažavanje inflacije i pomoć građanima i gospodarstvu, ali smatra da one nisu sustavno razrađene.
Božo Petrov (Most) smatra kako je dobro da je Vlada odriješila kesu koja je napunjena zbog inflacije.
Mjerama se želi anulirati bijes javnosti zbog pljačke u Ini
Iako je ljudima koji su u katastrofalnoj financijskoj situaciji dobro bilo što da bi mogli premostiti mjesec, budimo svjesni da je ovo samo gašenje požara i kratkotrajno kupovanje socijalnog mira, posebno sada kada je Vlada pod udarima zbog neviđene pljačke u Ini, rekao je.
„Usput rečeno, to je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj. Ovo je kratkotrajna intervencija jer mjere nisu usmjerene da stvore dodatna financijska sredstva kroz ulaganje u gospodarstvo i time bolje plaće. Ona samo gasi požar i čini ljude ovisne o drugima”, ocijenio je Petrov.
Također smatra kako mjere nisu sustavno razrađene. Nužno je što prije smanjiti porez na dohodak jer će tako najviše novca ostati obiteljima, poručio je čelnik Mosta.
Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista pozdravila je to što su mjere sveobuhvatne i uključuju širok broj ljudi. Pri tome je interesantno da se prvo govorilo o 4,5 milijardi kuna, pa o šest milijardi kuna, da bi se sada došlo na preko 20 milijardi kuna.
„Pitanje je bi li to bilo u tim iznosima da nije bilo afere u Ini”, kazala je Vučemilović ocijenivši da vladajući žele umiriti javnost i opravdani gnjev zbog Ine anulirati mjerama.
Dodala je da Suvereniste posebno veseli što je Vlada odlučila zabraniti izvoz plina koji se crpi na nalazištima u Hrvatskoj, što su i oni tražili kroz interpelaciju.
IDS-ov Emil Daus pozdravio je sve mjere koje imaju za cilj pomoć hrvatskom gospodarstvu i građanima, posebno najosjetljivijim skupinama stanovništva.
„Primijeti se trud i želja da se obuhvati što je moguće više ugroženih skupina, no rezultat najavljenih mjera tek treba pričekati”, kazao je.
Daus upozorava da većina mjera kod nas nisu produkt dugoročnog planiranja i strateškog promišljanja, već su samo “vatrogasne mjere”. Potrebna sredstva morat ćemo uzeti na nekim drugim stavkama proračuna, što će proizvesti nove probleme, dodao je.
Za Anku Mrak Taritaš iz GLAS-a mjere su - svega pomalo, a zapravo ništa ni za koga. Smatra kako bi bilo puno bolje da se pogledalo što rade ostale zemlje i prepisalo ono što je najbolje za naše građane.
Drži da će najgore proći poduzetnici i svi koji rade i imaju koliko-toliko pristojnu plaću. „Sve opet ide preko leđa srednjeg sloja, koji jedva da i postoji više u Hrvatskoj, i malih i srednjih poduzetnika, za koje Vlada još uvijek nema rješenja kad je u pitanju enormno poskupljenje industrijske cijene plina”, kaže Mrak Taritaš.
Dodaje da Vlada nije iskoristila priliku ni za ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, posebno solarnih ploča.
Oporezivati ekstra profit u eksploataciji nafte i plina
Radimir Čačić iz Reformista smatra kako je važno što je Vlada reagirala, ali je reagirala nedovoljno i nepotpuno.
„Jednokratne pomoći su drastično niže nego u nizu drugih zemalja EU-a, a za umirovljenike bilo bi značajno da se donese odluka o izvanrednom usklađenju mirovina u punom postotku inflacije”, rekao je Čačić.
Očekuje od Vlade hitni zakonski okvir za oporezivanje ekstra profita, posebno u dijelu eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj. Čačić također predlaže da se formiranje cijene struje u dijelu vlastite proizvodnje potpuno odvoji od formule vezane za plin, što predlaže i EU.
Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata pozdravio je svaku mjeru koja je usmjerena olakšavanju jeseni i zime građanima i poduzetnicima. No, istovremeno je skeptičan kako će se te mjere provoditi jer su u vrijeme koronakrize od mjera najviše profitirali veliki.
Za uspjeh dobrog dijela mjera potrebno usuglašavanje članica EU-a
"Pitanje je kakvog će efekta dati te mjere", ističe Hajduković koji smatra da je paket mjera trebao biti donesen puno ranije.
Upozorio je da mali i srednji poduzetnici neće moći podnijeti teret krize ako se i njima ne pomogne, dok za neke mjere za poljoprivrednike kaže da su „čisti PR” jer neće pomoći onima kojima najviše trebaju, poput OPG-a.
Peđa Grbin (SDP) izjavio je da se Vlada napokon pomaknula s mrtve točke pa će novac hrvatskih građana konačno biti utrošen tako da im se pomogne.
„Brojne mjere koje je Vlada danas usvojila SDP predlaže već mjesecima. Žao nam je što nisu implementirane i ranije jer bi onda pomoć građanima bila veća, ali bolje ikad nego nikad", kaže Grbin.
Dobar dio mjera je na tragu onoga što radi Europska unija, pa je za njihov uspjeh potrebno da se usuglase sve države članice EU-a. Nadam se da će na razini Europe biti razuma da se napokon uvede porez na ekstraprofit, što mi kao socijaldemokrati zagovaramo već dugo, dodao je.
SDP će podržati implementiranje mjera, a zakoni koji se na njih odnose dobit će našu potporu u Saboru, ali ćemo pažljivo pratiti kako se provode, najavio je Grbin.
Ipak, ostaje žal što se mjere odnose isključivo na trenutnu krizu, a ne promišljaju budućnost, kako bi se Hrvatska, ako se ponovno nađe u ovakvoj situaciji, mogla s njome nositi bez potrebe za ad hoc mjerama teškim desetke milijardi kuna, ističe Grbin.
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ocijenila je kako je mjerama pokriven velik broj skupina, a dobro je što se cijene struje i plina zamrzavaju i da je Vlada spremna to subvencionirati.
Socijalni transferi nisu ciljani za one nižeg socijalnog statusa
Problematično je što mjere za kućanstva, kao socijalni transferi, ponovno nisu jasno ciljane nego se išlo na horizontalne mjere koje djeluju jednako prema svima, kao što je zamrzavanje cijena nekih namirnica
Mi smo predlagali da kućanstvima nižeg socijalnog statusa transferi idu direktno, kako bi mogli pokriti troškove, podsjetila je.
„U oči mi je upalo da potpore dobivaju poljoprivrednici koji proizvode na ekološki i klimatski prihvatljiv način, što je izrazito nejasan kriterij, a i takvih poljoprivrednika nemamo puno", kaže Benčić.
Skidanje PDV-a sa solara je dobro, međutim, mi ćemo inzistirati na brzoj solarizaciji koja bi išla preko HEP-a, poručila je Benčić.
Pritom treba imati na umu da 21 milijarda kuna nije iz proračuna nego je dio iz subvencija, dio je gubitak proračuna poput poreznih olakšica za rad studenata, a dio ide iz europskih fondova poput programa 'Zaželi' ili subvencija za poljoprivredu i energetsku učinkovitost.
Obitelji s jednim djetetom dobit će jednokratno 300 kuna
Iz Domovinskog pokreta podsjećaju da su ograničavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda predlagali još prije ljeta, no to je i dalje nedovoljno.
"Kaže brižni Plenković kako je demografija pitanje opstanka Hrvatske, a obiteljima s jednim djetetom dat će jednokratno po 300 kuna, te onima s dvoje djece po 500 kuna", ističu u DP-u.
Kada je riječ o studentskim stipendijama i obrocima za studente, DP tvrdi da ukupan iznos tih mjera iznosi 692 milijuna kuna, što je manje nego je pokradeno u Ini.
Također upozoravaju da je Hrvatska lani po prvi puta u dvadeset godina uvezla više prirodnog plina nego što ga je proizvela, čime se "Vladina mantra o 'hrvatskom plinu kod hrvatskih potrošača' apsolutno demantira".
