Saborska oporba žestoko je kritizirala prijedlog proračuna za 2019. godinu, navodeći da nije ni razvojan niti socijalno osjetljiv, a premijeru Andreju Plenkoviću poručila je da mu nitko ne vjeruje i da se ponaša kao "Pale sam na svijetu", na što im je on uzvratio da šire demagogiju i manipuliraju.
“Vi ste kao Pale sam na svijetu, znači govorite nešto što nitko ne vjeruje. Kao da u Hrvatskoj teče med i mlijeko. Zbog čega je 100 tisuća naših sugrađana prošle godine otišlo iz Hrvatske kada im je tu tako kod Plenkovića lijepo?", upitao je Gordan Maras (SDP).
'Levijatan nije zauzdan'
Njegov stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić ustvrdio je da u prijedlogu proračuna "levijatan nije zauzdan" jer rashodi rastu za preko 7 milijardi kuna. Vlada "pliva kao švercer na pulferu", rekao je.
Plenković im je dogovorio da se "slobodno drže demagogije" i podsjetio ih na pad popularnosti SDP-a u anketama i gotovo duplu razliku u odnosu na HDZ-a. Podsjetio je i da njihova vlada nije isplaćivala ni regres, ni božićnice te da je deficit u njihovo vrijeme iznosio 17 milijardi kuna.
“Znači prigovarati ovoj Vladi da ne radi na onom što su svi vidjeli, a vi očito ne vidite jer vaša je politika da budete demagozi i da manipulirate informacijama", poručio je SDP-ovcima.
Plenković: Treba malo više čitati i istraživati
Nikola Grmoja (Most) pozivajući se na nedavno istraživanja, prigovorio je zbog pogoršanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj, što je Plenković odbacio navodeći smanjenje poreza na dobit, porezno rasterećenje od 6,5 milijardi kuna i administrativno rasterećenje od 2,5 milijardi kuna.
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kazao je da rast od 2,9 posto nije dovoljan niti za otplatu kamata na kredite. Naveo je i kako je Hrvatska u posljednjih 27 godina rasla 6,5 posto dok je Slovenija rasla 48 posto, Poljska 124 posto, Slovačka 108 posto. "Gdje je vaših 5 posto iz programa", upitao je.
Plenković je rekao da treba malo više istraživati i čitati te objasnio kako je rast od 2,9 uz istodobno smanjenje javnog duga puno zdraviji nego onaj koji je pet posto uz zaduživanje.
Mrak Taritaš: Proračun nije socijalno osjetljiv ni razvojan
Anka Mrak Taritaš (GLAS) ustvrdila je da proračun za iduću godinu nije ni socijalno osjetljiv niti razvojan i pitala zašto rashodi rastu.
"Realan rast proračuna iznosi 2,8 milijardi kuna, a sve drugo su sredstva predviđena iz EU fondova, riječ je o indeksaciji mirovina, korekciji plaća, demografskim mjerama, obrazovanju, kapitalnim investicijama i jamstvima Uljaniku", odgovorio je premijer.
Na upit Branimira Bunjca (Živi zid) o nabavi zrakoplova F16 i 350 milijuna kuna osiguranih u proračunu za tu namjenu, Plenković je kazao da takva vrsta ugovora zahtjeva detaljnu analizu te da čim se sve usuglasi bit će riješene avansne uplate i rate kako avioni budu stizali.
Željko Jovanović (SDP) pohvalio je veća izdvajanja za zdravstvo ali i izrazio sumnju u racionalno upravljanje tim sredstvima.
Ivan Lovrinović (PH) nazvao je Plenkovića predstavnikom neoliberalne doktrine jer, kako je kazao, onima koji imaju kao što su banke još više trpa u džepove, a od onih koji žive od rada još više uzima.
Hrvoje Zekanović (Hrast) drži da se ne može govoriti o suficitu proračuna jer je predviđeno zaduženje za tri milijarde kuna.
"Temeljem koje to matematike vi ne vidite suficit?", upitao ga je premijer i optužio ga za manipulaciju.
Političko prepucavanje
Zbog političkog prepucavanja oporbeni zastupnici su u nekoliko navrata pitali premijera "zašto je nervozan" te ga pozvali da odgovara na pitanja a ne dijeli lekcije. Nije nedostajalo ni opomena te pozivanja na povredu poslovnika.
Ministar financija Zdravko Marić predstavljajući u Saboru prijedlog državnog proračuna za iduću godinu istaknuo je kako prihodna strana proračuna iznosi 136,1 milijardu kuna od čega je najizdašniji prihod državnog proračuna porez na dodanu vrijednost od 51,8 milijardi kuna. Nakon toga najznačajnija je stavka doprinosa.
Što se tiče rashodne strane državnog proračuna, ona je planirana u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je 6,9 milijardi više u odnosu na plan proračuna za 2018. U tih 6,9 milijardi povećanja 2,8 milijardi se se odnosi na povećanje proračuna koji se financira iz takozvanih općih izvora. Preostalih preostalih 4,1 milijardu kuna odnosi se prije svega na vlastite namjenske prihode, odnosno, najvećim dijelom otpadaju na sredstva europskih fondova, kazao je Marić.
