Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rekordno nizak broj ljudi, 148 tisuća. Samo u proteklih godinu dana zaposlena je 71 tisuća osoba, što je dijelom posljedica mjera za zapošljavanje Ministarstva rada.
No ni na Burzi ni u Ministarstvu ne znaju koliko pad nezaposlenosti leži u mjerama, a koliko u iseljavanju desetaka tisuća radno sposobnog stanovništva iz zemlje. Ipak, RTL Danas je potražio pozitivne primjere koji su upravo mjere zapošljavanja zadržale u zemlji.
Tko se dobro oznoji, taj će i vidjeti rezultate svog rada. To je moto 28 godišnje Marinele Čulo, koja je bila zaposlenica ove teretane, a zahvaljujući vladinim mjerama, prije godinu dana postala je njezina vlasnica.
"U biti ja za to nikad nisam ni čula. Igrom slučaja mi je netko natuknuo da postoji mjera za samozapošljavanje i ništa, išla sam se raspitat i doslovno, ja sam stvarno imala sreću da sam u mjesec dana sve riješila", kazala je Marinela.
Morala je napraviti poslovni plan i od Zavoda za zapošljavanje dobila je jednokratnih 55 tisuća kuna što joj je bila velika pomoć - obnovila je sprave i isplatila si doprinose za godinu dana. No ne ide svima tako glatko.
"Na toj grupnoj radionici nas je bili 20. Od nas 20 njih desetak je došlo s pričom "Eh, čuli smo da se dijele novci pa smo došli." Pojma nemaju uopće što bi. Ja bih možda taksi, ja bih možda kafić. Ni znaju ništa ni o čemu. Što su doprinosi, što je j.d.o.o., što je obrt", pojašnjava Marinela Čulo.
A 50 tisuća ljudi, koji su polovili konce i naučili što je što, uspjeli su se zaposliti zahvaljujući ukupno devet Vladinih mjera u kojima se isplaćuju poticaji za zapošljavanje, samozapošljavanje, pripravništvo, obrazovanje i usavršavanje na radnom mjestu.
"Ove godine imamo dvije milijarde kuna na raspolaganju. S jedne strane milijardu i pol kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, s druge strane, pola milijarde kuna za specijalizirane programe, za zapošljavanje mladih, žena i osoba s invaliditetom", kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
U URIHO-u će taj novac iskoristiti za zapošljavanje i edukaciju već zaposlenih osoba s invaliditetom.
"Vrlo često se zaboravlja da stroj sam ne radi, da kompjutor sam ne radi, nego da se treba ulagati u zaposlenike. Vrlo često smo govorili i čuli da je edukacija zaposlenika trošak, a to je zapravo ulaganje", istaknula je rukovoditeljica službe URIHO-a Višnja Majsec Sobota.
U svim tim pozitivnim brojkama zaposlenih i rekordnog broja nezaposlenih, negdje se provuklo onih 300 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske. Povećale su se i kvote za strance. No iz Vlade tvrde, prioritet su im prije svega oni koji iz Hrvatske ne odlaze.