Ustavni sud RH u svojoj recentnoj odluci što ju je potpisala Jasna Omejec zacementirao je stav da utvrđena povreda ljudskih prava tijekom sudskog procesa ne mora biti razlog za njegovu obnovu.
Naime, vijeće kojem je bila na čelu odbilo je ustavnu tužbu kojom se Ante Dragojević žalio jer mu nije dozvoljena obnova postupka u kojem su mu, kako je u međuvremenu utvrdio sud iz Strasbourga, povrijeđena osnovna ljudska prava.
Pravo na privatnost
U konkretnom slučaju radilo se o pravu na poštivanje privatnog života, jer je Dragojević tijekom policijske akcije prisluškivan na temelju sudskih naloga koji nisu bili dostatno obrazloženi.
Iako se Dragojević žalio i na povredu prava na pravedno suđenje suci iz Strasboruga nisu prihvatili taj dio njegove tužbe. Dosuđeno mu je nešto manje od deset tisuća eura odštete, a na osnovu te presude Dragojević je tražio obnovu sudskog procesa na Županijskom sudu u Dubrovniku.
Taj sud ga je još 2009. godine proglasio krivim i kaznio ga s devet godina zatvora. Budući da 40 kilograma kokaina što su spominjani u optužnici nikada nisu zaplijenjeni, jedan od glavnih dokaza protiv njega bili su tajno snimani telefonski razgovori.
Iz njih je proizlašlo da je Dragojević u ožujku 2007. u jednoj od luka Srednje ili Južne Amerike preuzeo i prenio u Belgiju tu drogu. Na šverc ga je potaknuo Mladen Vasilj iz Splita koji ga je počeo nagovarati, znajući da će Dragojević ploviti na brodu “Mediteranske plovidbe”. Vasilj je dobio četiri godine zatvora.
Tajno snimljeni razgovori nisu jedini dokaz
Nakon što je stigla odluka iz Strasbourga, koja sada već postaje temelj uzdrmavanje rezultata većine istraga gdje su okrivljenici tajno prisluškivani, Dragojević je tražio obnovu procesa.
No, Vrhovni sud RH odbio je njegov zahtjev, pa se za zaštitu svojih prava obratio i Ustavnom sudu. Smatrao je kako presuda ne može biti utemeljena na nezakonitim dokazima, odnosno dokazima do kojih se došlo kršenjem njegovih osnovnih prava.
Međutim, i Ustavni sud ga je odbio.
"Sasvim je jasno da je ovaj postupak iniciran na temelju nezakonito naloženih posebnih izvidnih mjera. One su dovele do pokretanja postupka u kojem su ispitivani svjedoci i ostali okrivljenici", stajalo je Dragojevićevoj tužbi.
Ustavni suci predvođeni Jasnom Omejec nisu se na to osvrtali. Podsjetili su da ni Europski sud za ljudska prava nije utvrdio da je Dragojević imao nezakonito suđenje, tim više što presuda nije utemeljena isključivo na tajno snimljenim razgovorima.
Je li svaka povreda ljudskih prava razlog za ponavljanje suđenja?
"Dragojeviću je samo povrijeđeno pravo na privatnost kada su izdani nalozi da ga se tajno prisluškuje, no nije ocijenjeno da je cijeli sudski proces protiv njega bio nepravedan", napominje se u odluci što ju je potpisala bivša predsjednica Ustavnog suda.
"On je imao učinkovitu mogućnost osporiti vjerodostojnost dokaza i usprotiviti se njihovoj uporabi, a tu je priliku i iskoristio za vrijeme postupka pred sudom", navedeno je u odluci.
No, pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde kako svaka povreda ljudskih prava u nekom procesu mora biti temelj za njegovom obnovom, pa je sasvim izvjesno da će Dragojević još jednom svoju pravdu potražiti u Strasborugu.
