Olujno nevrijeme u Dubrovniku doslovno je potopilo grad i srušilo čak nekoliko kišnih rekorda. Tijekom četiri sata palo je 259 litara kiše po četvornom metru, što ovaj utorak čini najkišovitijim danom u Hrvatskoj u posljednje 32 godine.
Zatim najkišovitijim danom u listopadu od kad postoje mjerenja, te najkišovitijim danom u Dubrovniku ikad. To je količina koja uobičajeno padne u Dubrovniku u cijelom listopadu i studenom zajedno.
S neprepoznatljivih ulica Dubrovnika voda je jutros prodirala u garaže, podrume, poslovne prostore, kuće.
"Evo dokle je bila voda do unutra do kauča. Uništila je sve, aparati su svi izbacili, pogledajte blato. Oni su izgradili još jedan Dubrovnik u odnosu na vrijeme kada sam se ja rodila , a infrastruktura je ostala ista", kaže Ana Zajec.
Potopljen je namještaj, ali i barke pa i autobusi.
"40 godina sam tu i nikad ovako nije bilo velike štete na autobusima. Rješenja izgleda da nema za sad. Pod vodom je ostalo otprilike 20-ak autobusa", rekao je Ante Pavlović.
"Te pumpe koje rade odvodnju nisu radile, šahtovi su bili zatvoreni. Tako da u jednom momentu čak i nismo znali što bi radili, ali angažirali smo ronioce", ispričao je Stjepko Krilanović, vatrogasni zapovjednik.
Obilna kiša zamutila je izvor rijeke Omble, pa u Dubrovniku voda opet nije za piće.
"Teško je prognozirati, ali po dosadašnjem iskustvu i visini izmjerene mutnoće, nekoliko će dana trebati da se ovo stabilizira", smatra Selma Čustović, voditeljica kontrole i sanitarnog nadzora Vodovod Dubrovnik.
Kantafig, Lapadska obala, Gospino polje dijelovi su Dubrovnika koji kod svake obilne kiše poplave. Iako 259 litara po metru kvadratnom nitko ne pamti, godinama je ovdje isti scenarij.
"Kritično, a najgore što se osjećaju fekalije i kanalizacija. Meni je dvorište bilo crno. Kanali su začepljeni, skupi se glib i nema pomoći", istaknula je Sonja Trojković.
Mještani se pitaju kako je moguće da se to događa nakon svake obilne kiše?!
"Ja na to ne mogu dati odgovor, nakon što smo preuzeli odgovornost, radimo ali se nijedan projekt ne može napraviti preko noći", poručio je Mato Franković, dubrovački gradonačelnik.
Koliko pomaže odvodnja svjedoči Stradun ispod kojeg se nedavno čistila kanalizacija.
"Znači imali smo 70 intervencija od jutros. Na području starog grada smo imali tri do četiri objekta koja su ne mogu reći poplavila nego djelomično poplavila", kaže Stjepko Krilanović, vatrogasni zapovjednik.
A do nedavno po Stradunu se i plivalo. Majka priroda našalila se grupo s ovim Dubrovačkim područjem. Da je barem bila jedna petina od ovih 259 litara kada su tuda divljali požari, sve bi bilo brže riješeno. No, mi ne pazimo majku prirodu pa nam vraća milo za dragao.
Vatrogascima u Dubrovniku nije bilo lako. Najbolje to zna Nikša Ivančević, ronilac i vatrogasac JVP Dubrovnik.
"Ovaj put smo zaštitno vatrogasno odijelo zamijenili ronilačkim jer je na lokaciji trebalo odčepiti dva šahta da bi omogućili što bolje optjecanje vode, a ta velika količina vode mora i negdje otići", rekao je vatrogasac.
Dok rone po blatu se snalaze samo pipajući jer vidljivosti nema. Ove su točke uvijek kritične jer je područje u velikoj depresiji u odnosu na ostala područja.
"Sve slivne vode koje se slijevaju, slijevaju se samo na ovo područje. Malo lošija oborinska odvodnja dolazi do poplave na uvijek istim područjima. Tako je i u Gospinom polju i na Lapadskoj obali koja je inače jako blizu mora, a zbog podizanja plime dolazi do plavljenja objekata. A odvodnja baš nije neka", pojašnjava Nikša Ivančević.
