Crikvenička rivijera i Selce tijekom na tri dana bili su domaćini 22. Međunarodne PRO PR konferencije koja je okupila vodeće stručnjake u PR industriji u regiji, ali i renomirane goste iz Britanije i SAD-a koji su svojim iskustvima i predavanjima obogatili konferenciju i pomogli u razmjeni znanja.
Promjene u PR industriji i medijskoj sceni goleme su, umjetna inteligencija ulazi u sve pore rada i donosi čak tektonske promjene, tu su trendovi koji se mijenjaju nezapamćenom brzinom, a više od 180 stručnjaka iz 12 zemalja podijelilo je iskustva kako raditi u takvom okruženju, koji su izazovi i konačno - kako postići uspjeh.
Na okruglom stolu "Gdje stručnjaci za odnose s javnošću najviše griješe – etika, pismenost, metodologija ili nešto sasvim drugo?" sudjelovali su urednica i novinarka RTL-ova portala net.hr Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, potom Silvija Londero Šimleša, direktorica i glavna urednica Media servisa Hrvatska, Dario Markas, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, Simona Kruhar Gaberšček, glavna urednica Marketing Magazina Slovenija, Vedrana Maglajlija, urednica Al Jazeere Balkans - Bosna i Hercegovina uz moderatoricu Nađu Lutvikadić-Fočo, voditeljicu promotivne komunikacije u BH Telecomu, Bosna i Hercegovina.
Golema borba PR-a za pažnju redakcija
Na njemu su urednici i novinari istaknuli kako u redakcije svakodnevno stiže stotinjak pa i 150 mailova te da je borba za pažnju redakcija zaista velika. Jedini način da sadržaj PR-a dođe u fokus redakcije je da to bude sadržaj koji je zanimljivo sročen, strukturiran tako da najvažnije i najbolje bude u prvom planu (već od naslova), da sadržaj pritom ne bi trebao biti opterećen predugim i opterećujućim tekstovima. Uvijek će prije u fokus doći također sadržaj u kojem postoji javni interes.
Dario Markas (Večernji list) i Katarina Dimitrijević Hrnjkaš (net.hr)
Benefit je i da uz tekstualni sadržaj bude i dobar izbor fotografija koje ne bi trebale biti previše uređivane, odnosno previše "ispeglane" te je dobro da se dade izbor fotografija različitih situacija, položenih i uspravnih, te da se obavezno navede autor ili izvor fotografija kako ne bi došlo do neželjenih situacija kada se redakcijama javljaju njihovi autori i traže svoja prava.
Video sadržaj daje dodanu vrijednost PR sadržaju, bilo da su to izjave sugovornika ili snimke događaja te je i tu bitno navesti autorska prava.
Fair play u medijima
S druge strane, PR stručnjaci ukazali su na veću potrebu fair playa, na primjer u potpisivanju sugovornika. Jedna od zamjerki bila je da se sugovornici potpisuju manje vrijednom funkcijom ako je sadržaj pozitivan, a ako je kontekst negativan da se ista osoba potpisuje s najbitnijom i najvišom te punom funkcijom. Iznesena su i iskustva demantija - da se ona objavljuju na manje vrijednom mjestu od mjesta objave prve informacije te veličina demantija ne odgovara veličini demantija.
Urednici su također poslali poruku kako je bitno da PR-ovci budu uvijek dostupni i da reagiraju na vrijeme, naročito u kriznim situacijama kada je točna i istinita informacija jako bitna.
U dinamičnoj i vrlo otvorenoj diskusiji donio se zaključak da PR i mediji ne moraju biti suprotstavljanje strane ali da je bitno uvijek komunicirati i to u dobroj vjeri, te da obje strane moraju biti svjesne svojih etičkih i profesionalnih načela.
Danijel Koletić iz agencije Apriori World, koja okuplja zajednicu stručnjaka za odnose s javnošću i koji je organizator PRO PR konferencije, u razgovoru za net.hr otkrio je koja je nova iskustva čuo i što je naučio u tri dana održavanja konferencije.
Treba regulirati pravila
"Naučio sam da je sve promjenjivo, da se moramo prilagođavati jedni drugima i da jedino zajedno učeći možemo uvijek napredovati. Uvijek moramo prihvatiti različitosti i razumjeti da naša perspektiva nije jedina te da moramo akceptirati druge perspektive. Naučio sam i to da, ako brzo ne budemo regulirali pravila umjetne inteligencije i ako ne budemo zaštitili nas kao ljude, da bi sve moglo otići u krivom smjeru, kako u industriji PR-a, tako i u industriji novinarstva", rekao je Koletić.
Danijel Koletić ukazao je na potrebu regulacije umjetne inteligencije i istaknuo da treba ostati fokusiran i neprestano učiti
O odnosu PR-a i novinara rekao je kako je imao priliku čuti razmišljanja medija te da je proširio znanje o tome kako bi se PR trebao ponašati prema medijima i kako svijet funkcionira s novinarske strane.
Otvorio je dodatnu temu – i to Afrike, za koju je iznio da je to tržište koje se ubrzano otvara. "Mi nemamo baš pogled na taj kontinent, možda smo skloni u percepciji čak ponižavati ili smanjiti vrijednosti jer nemamo dovoljno informacija, no to je tržište koje se jako otvara", naveo je Koletić.
'PRO PR nije spektakl nego povezivanje'
Za PRO PR konferenciju rekao je da to nije spektakl, da je ona posvećena znanju i da je isporučila ono što su željeli – a to je povezivanje u pokretu.
"To je naš moto i zato se ona uvijek organizira na nekoj drugoj destinaciji, ovog puta u Selcu. Ne idemo na masovnost konferencije. Zašto? Kako se ljudi ne bi izgubili u masi. To nimalo ne znači da su druge konferencije manje vrijedne, svatko ima svoju misiju, ali mislim da ljudi koji dođu jednom na PRO PR razumiju vrijednost koju mi imamo - a to je dostupnost", naveo je Koletić.
Govoreći o PR-u, unatoč izazovu i prodoru umjetne inteligencije, kaže da se temeljne postavke PR-a nikad neće promijeniti.
"To je funkcija menadžmenta, bez obzira na to što se mogu kupiti narativi, pitanje je to sadržaja. Ključna stvar u PR-u je velika kreativnost, to je područje velike inspiracije,. Onaj tko se bavi PR-om mora imati urođene intelektualne, ali i socijalne vještine, mora također razumjeti taj svijet, biti prilagodljiv, i potom mora slušati, slušati i slušati unatoč tome što PR puno priča", naveo je Koletić.
Potvrđuje da se sve promijenilo zbog tehnologija, ali da je esencija PR-a i dalje u tome da moraju biti drugačiji od drugih i da se to onda prepoznaje. "Također, bez obzira bavi li se društvenom odgovornošću, projektima, političkim ili korporativnim PR-om, internom komunikacijom... – ljudi u PR-u daju veliku žrtvu koja se ne vidi, baš kao i novinari. Radno vrijeme novinara, kao i ljudi u PR-u, ne postoji", istaknuo je Koletić.
Tablice profita i ljudi
Dodao je da se na konferenciji čulo da predstoji vrijeme kad će se smanjivati broj zaposlenih u PR-u te da se sve u konačnici svodi na tablice profita.
"I na kraju priče, svi smo mi zamjenjivi i, nažalost, svi smo mi broj. Mi moramo raditi na sebi da ne bismo postali broj, vjerovati da će jedino opstati kreativna strana učenja, dobrih ideja i to će biti dodatna vrijednost. Zato ni od umjetne inteligencije ne treba bježati, ali je treba regulirati jer umjetna inteligencija krade znanje ljudi. Njezina slabost je i ta što će mlade generacije učiniti limitiranima, lijenima, i to je sada najveća prijetnja društvu", naveo je Koletić.
Dodao je da se istina počela gubiti i to s pojavom Wikileaksa, potom sa slučajem Panama.
"Koga zanima tko je uzeo novac, gdje tko ima što? Istina je jako škakljiva u današnje vrijeme i ovisi o svakom pojedincu. Kad bismo i kod nas išli redom gledati kartice ljudi, počevši od političara i što tko ima, trebali bismo još tri zatvora napraviti. Zato kažem, jedino se možemo izvući iz ove situacije tako da radimo ono što volimo, da se fokusiramo, jer ne možemo promijeniti neke stvari. Možemo promijeniti sebe, ne možemo promijeniti ljude", istaknuo je Koletić.
Fokusirati se na znanje i učenje
Završno je rekao da ne možemo mijenjati ljude, da ih treba prihvatiti takve kakvi jesu. "Fokusirajmo se na ono što znamo, učimo, a ključna je poruka da zajedno možemo više. Dok novinari ne budu zajedno utjecali na promjenu zakona o umjetnoj inteligenciji, novinari će biti ranjeni. Dok ne budu PR-ovci zajedno sjeli i govorili o umjetnoj inteligenciji i regulaciji, i oni će biti ranjeni. Nitko ne bježi od promjena, ali ih trebamo regulirati."
Prisjetio se i početaka konferencije prije 22 godine – bilo je to vrijeme kad ga je angažirala vlada Crne Gore za upravljanje kriznom situacijom.
"U Crnoj Gori sam shvatio da mi, koji se bavimo odnosima s javnošću nismo krivi za rat, to je bila kriva politika pa sam potaknuo sam sebe da napravimo konferenciju za PR-ovce i prve godine su bili samo predavači iz Hrvatske i Slovenije jer su još uvijek ljudi imali neke strahove i barijere. Rođen je PRO PR, a onda je možda malo moj ponos htio da druga konferencija bude velika, koštala me jako puno, ali ja sam htio i da to bude u hotelu Hayat u Beogradu", prisjetio se Koletić.
Počeci PRO PR-a
Kaže, osjetio je da su ga kolege možda tada malo i minirali jer je to bila ipak prva međunarodna konferencija koja je došla u Srbiju i zato je ušla u povijest, ali treća je ostvarila golemi uspjeh na Brijunima kada je stiglo 189 ljudi.
"Sjećam se da su bili svi kapaciteti puni.. PRO PR je u stvari priča o povezivanju, isključivo fokusirana na odnose s javnošću i ponosan sam što sam dosljedan toj temi i što smo različiti od drugih", istaknuo je.
Dodao je da konferenciju podržavaju tri svjetska udruženja koja su konkurentna, jer svako traži u istom bazenu članove na globalnoj razini. "Ali su prepoznali svoju misiju kao svjetska udruženja te su tu zbog PR-a i zato podržavaju ovu konferenciju, jer ipak je Apriori World agencija velikih klijenata, ali je to mikroagencija koja nikome ne smeta na tržištu", istaknuo je Koletić.
