Slučaj novinarke našeg portala Đurđice Klancir, koju je policija u utorak legitimirala na radnom mjestu u redakciji Net.hr-a, u programu televizije N1 komentirala je njezina odvjetnica Vesna Alaburić rekavši kako bi policija trebala priznati pogrešku i ispričati se našoj novinarki.
Na pitanje je li dolazak policajaca u redakciju Net.hr-a bilo zakonito postupanje, Alaburić kaže da je nemoguće izričito odgovoriti s "da" ili "ne" jer slučaj ima nekoliko razina.
'Policija je u jednoj minuti mogla naći sve podatke'
"Prije svega, dvoje policajca, koji su došli u redakciju su, prema riječima Đurđice Klancir, bili maksimalno korektni i posao obavili profesionalno. Ne želimo o njima razgovarati, oni su dobili nalog. Problem je je li bilo neophodno doći da bi se saznalo prebivalište novinarke. Moje mišljenje je da nije. Policija u evidenciji prebivališta ima i podatke o Đurđici Klancir, a ako je postojala nedoumica radi li se baš o toj osobi policija na raspolaganju ima i naše fotografije te se jednostavnom pretragom to moglo utvrditi. Policija je u jednoj minuti bez problema mogla naći sve podatke. U tom kontekstu je odluka policija je bila prekomjerna artiljerija, moglo je to biti urađeno na način koji bi bio manje invazivan. Moramo imati na uvid da svaki dolazak policije u redakciju, bilo gdje u svijetu, predstavlja neprimjerenu reakciju, a priori se smatra pritiskom. Odgovorni su oni koji su donijeli odluku da se taj izvid napravi", kazala je odvjetnica Alaburić.
Također, postavlja se pitanje je li u ovom slučaju zastrašivanje preteška riječ. Alaburić kaže kako se odgovor može dati i s aspekta policije i s aspekta novinarke Klancir i njezine (naše) redakcije.
'Potpuno nepotrebna mjera'
"S aspekta policije, ako govorimo o namjerama, to bi značilo da je policija znala da može drugačije do podataka, a namjera je bila da izazove određeni pritisak. Ja iskreno vjerujem da to nije bila namjera policije i da će to utvrditi i da će njihova konačna odluka biti 'pogriješili smo, mjera je bila suviše invazivna, u ovoj konkretnoj situaciji mogli smo drugačije obaviti posao'. S aspekta Đurđice Klancire i novinske redakcije, važno je kakav je učinak bio dolazak policije da se utvrdi prebivalište jedne novinarke. Imajući u vidu da policija ima podatke i da je bez problema mogla sve utvrditi, to je s njihovog aspekta potpuno nepotrebna mjera i da znate da policija svjesno donosi ovakvu odluku, jedini logičan zaključak je da su došli namjerno da vas zastraše", tvrdi Alaburić.
25.09.2015., Rovinj - Weekend Media Festival 2015. Predavanje Kako cemo pratiti izbore. Djurdjica Klancir. Photo: Grgur Zucko/PIXSELL
'Svatko može pogriješiti, ali korektno je priznati pogrešku'
Alaburić smatra da su rekacije javnosti, uključujući novinarsku struku, ali i Sindikat policijskih službenika, bile jako dobre i da te reakcije imaju preventivni i edukacijski učinak.
"Važno je da policija dobro obavi posao i istraži kako je donesena ta odluka i je li to bilo potrebno. Ako nije, neka policija to prizna i ispriča se Đurđica Klancir. Svatko može pogriješiti, ali je korektno priznati pogrešku i ispričati se. Međutim, ako se sve skupa to ne dogodi i policija bude inzistirala da su morali doći, tada ćemo razmišljati i o sredstvima pravne zaštite. Ne toliko da se zaštiti sama Đurđica Klancir jer ovo je događaj koji je prošao, nego da dođemo do pravorijeka koji može biti značajan za neka buduća postupanja", rekla je Alaburić na televiziji N1.
Iako je ministar unutarnjih poslova najavio izmjene pravilnika pa i Zakona o kaznenom postupku, Alaburić kaže kako u slučaju novinarke Klancir problem nije bio u pravilniku.
"Najinvazivnijom mjerom se ide ako je ona stvarno jedini način. Mislim da je ovdje problem da netko promisli što radi, vodi računa o kontekstu. Mislim da bi isprika zaista bila najbolje rješenje, tada bismo imali povjerenja da je policija u stanju priznati vlastitu pogrešku i ispričati se."
'Imamo najveći broj tužbi protiv novinara u Europi'
Na pitanje ima li previše tužbi protiv medija i novinara, odvjetnica Alaburić odgovorila je potvrdno.
"Stvarno smo suočeni sa situacijom da imamo najveći broj tužbi u Europi, možda i šire. Izgleda da je to dio našeg mentaliteta i dio načina koji smatramo primjerenim kad se u javnosti pojavi nešto što nam škodi i mislim da je i to problem. Problem je dijelom i sudska prakva koja tužiteljima daje određene sume novca koje nisu zanemarive u našem društvu. Imate situacija da su pojedinci za istu informaciju tužili desetak medija, a malo je sudaca koji su senzibilizirani za temu da moraju znati sve o svim tužbama pa je pitanje tko je uzrokovao duševne boli pa imate situacije da u desetak procesa tužitelj dobije po 30-ak tisuća kuna, to su ogromni novci. Sigurno tu ima i lukrativnih pobuda određenih tužbi. No i mi koji branimo novinare i medije moramo priznati i biti pošteni i reći da u dijelu medija ima situacija da se objave neistinite informacije koje nekome škode i taj mora imati pravo da dobije određenu satisfakciju", kazala je.
