Ustavni sud odbacio je prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom tzv. "Zakona o pobačaju" (Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece).
Ako bi zakonodavac naknadno promijenio Zakon, u smislu zabrane pobačaja, on bi bio protuustavan. Objasnio je i da ne postoji "ustavno pravo na pobačaj" nego "ustavno pravo na privatnost i pravo na dostojanstvo žene".
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović potvrdio je da je zakon iz 1978. koji regulira pravo na pobačaj u skladu s Ustavom i pojasnio je da se radi o izuzetno osjetljivom pitanju. Zato su se formirala dva tabora - pro life i pro choice.
Zakoni neće odvratiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom, naveo je Šeparović.
pobačaj ustavni sud
Izvor: RTL
U obrazloženju Ustavnog suda piše da pitanje "kada počinje život" nije u nadležnosti Ustavnog suda."Zadaća je Ustavnog suda ocijeniti je li zakonodavac uspostavio pravu ravnotežu izmeđ ovih suprostavljenih prava i interesa".
Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, ali ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Praksa Europskog suda za ljudska prava navodi da se "nerođeno dijete ne smatra osobom u smislu zaštite člankom 2 Konvencije", navodi Miroslav Šeparović.
Ustavni sud
Izvor: RTL
Dva prigovora ustavnosti zakona
Ovome su zakonu bila upućena dva temeljna prigovora. Jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja, izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, budući da je stari, jugoslavenski ustav, nevažeći. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava te zaštite .
Šeparović je objasnio da sama činjenica da su zakoni doneseni po starom ustavu, ne znači da su oni nevažeći i da je u neskladu s Ustavom, dodajući da bi ga Ustavni sud jednako ocjenjivao i da je donesen nakon 1990.
Također, istaknuo je pravo svakoga na slobodu odlučivanja i stoga pravo žene da odlučuje o vlastitom tjelesnom integritetu, pravo na odlučivanje hoće li začeti i kako će se trudnoća odvijati. "Nerođeno biće uživa zaštitu samo dok se ne sukobljava s pravom žene na privatnost", rekao je.
Nove upute Saboru
Saboru je naloženo da u roku od dvije godine donese novi zakon zbog formalne neusklađenosti s Ustavom tj. nužnosti osuvremenjivanja zakona. Na zakonodavcu je i da u novom zakonu odredi edukativne i preventivne mjere da prekid trudnoće bude izuzetak. U novi se zakon može uvesti i element "vremena za razmišljanje" tijekom kojega bi ženama morale biti dostupne sve informacije o njenim pravima i o trudnoći - o jaslicama, radnim pravima, kontracepciji, sigurnom seksu i slično.
Na Zakonu je također da odredi pitanje troškova, hoće li prekid trudnoće plaćati žena ili će to biti na teretu sustava. Također na Saboru je da se odredi pitanje priziva savjesti doktora.
26 godina čekanja
Za ovakvu odluku Ustavnog suda glasalo je 12 sudaca, a samo Miroslav Šumanović glasao je protiv, navodeći da je zakon nužno suštinski uskladiti s Ustavom RH, da se mora odrediti kada počinje pravo na život te zaštititi život od začeća.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona iz 1978. podnio je još 1991., prije 26 godina, Hrvatski pokret za život i obitelj. Ponovila ga je u listopadu prošle godine udruga U ime obitelji. Pozvali su se na činjenicu da hrvatski Ustav štiti pravo na život, a po njima - pojam ljudsko biće obuhvaća nerođenog i rođenog čovjeka.
Na zahtjevu je od pretprošle godine intenzivno radila skupina na čelu s zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.
Odluka je donesena na temelju niza konzultacija stručnjaka, a uz mišljenja medicinskih i stručnjaka za obiteljsko pravo bile su konzultirane i zainteresirane udruge te proučeni međunarodni dokumenti i praksa europskih sudova.
