"To kazneno djelo u društvo uvodi strah i autocenzuru i vraća nas u eru verbalnog delikta", navodi se u peticiji koju je do sada potpisalo više stotina građana i novinara.
Sudovi su 'laki na obaraču'
HND smatra da kaznenim sudovima djelo sramoćenja ostavlja golemi prostor arbitrarnosti u prosudbi što jest, a što nije javni interes za javno iznošenje činjenica. Uz to, u sudskoj praksi, a posebno u hrvatskim okolnostima u kojima su sudovi "laki na obaraču" u osuđivanju novinara, kazneno djelo sramoćenja prometnut će se u idealno sredstvo za kaznenu represiju i odmazdu nad novinarima.
Istodobno, ocjenjuje HND, to kazneno djelo prijetnja je slobodi govora i svih ostalih sudionika javne komunikacije, kao i svakog građanina koji u bilo kojoj prilici, pred svjedocima, iznese tvrdnju koju netko može doživjeti kao sramoćenje.
"Zato tražimo najhitnije uklanjanje djela sramoćenja iz Kaznenog zakona, ali i dekriminalizaciju ostalih kaznenih djela iz sfere zaštite časti i ugleda i njihovo prebacivanje u sferu građansko-pravne odgovornosti", stoji u tekstu peticije HND-a.
Presuda protiv Slavice Lukić
Potpisivanje peticije potaknuto je nepravomoćnom presudom za "sramoćenje" protiv novinarke Jutarnjeg lista Slavice Lukić, koja je tužena i osuđena zbog članka u kojem je izvijestila da je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. pa do kraja 2013. dobila iz sredstava HZZO-a 500 milijuna kuna.
U tekstu iz veljače 2013. novinarka je ustvrdila da je Medikol, unatoč ogromnom prihodu javnog novca, nestabilna ustanova. Razvoj događaja to je i potvrdio pa su prije nekoliko mjeseci vlasnici Medikola zatražili predstečajnu nagodbu.
Ta je presuda, koliko je HND-u poznato, prva nepravomoćna presuda za djelo sramoćenja koje je uvedeno novim Kaznenim zakonom, koji je na snazi od 1. siječnja prošle godine.
Po evidenciji HND-a, na hrvatskim sudovima vode se 42 postupka za djelo sramoćenja – od toga na kaznenom odjelu Općinskog suda u Zagrebu 33 postupka, u Rijeci pet i u Osijeku četiri postupka.