Kako je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj? Pa i ne baš sjajno, kažu u Kući ljudskih prava čije izvješće upućuje na porazne zaključke. Prošle godine tako smo imali manji pristup ljudskim pravima i rekordno nepovjerenje građana u institucije.
Otkad smo ušli u Europsku uniju - ljudska prava u Hrvatskoj stagniraju, a u godini koju su obilježili potresi i pandemija - još su više nazadovala - objašnjava nam Ivan Novosel, jedan od autora izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj.
„Tu se prije svega odnosi na ostvarivanje prava starijih osoba, diljem Hrvatske koji su u pandemiji bili disproporcionalno izolirani u odnosu na ostatak stanovništva zbog opasnosti od zaraze.“, smatra Ivan Novosel.
Osobito teško u vrijeme pandemije i lockdowna bilo je korisnicima Domova za starije - koji su zbog opasnosti od zaraze nekoliko mjeseci bili potpuno odsječeni od svijeta, a nisu smjeli viđati ni članove svojih obitelji.
„Mene su se najviše dojmile one osobne priče gdje ljudi govore o svojim osobnim tragedijama ili iz svoje perstpektive progovaraju o članovima obitelji koji su umirali u bolnicama, ili su bili u domovima za starije i nisu bili u kontaktu sa svojim članovima obitelji“, rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Potresi mnoge lišili mnogih osnovnih prava
Potresi u Zagrebu i Petrinji dodatno su zakomplicirali situaciju, iako nisu jednako pogodili stanovnike tih gradova, jer je Banovina i inače jedna od najsiromašnijih regija u zemlji. Ipak potresi su mnoge lišili i doma i prava na vodu, struju, ali i na dostupnost zdravstvenoj zaštiti. I tu je najviše stradalo starije stanovništvo.
Prava su se dodatno suzila tijekom općeg lockdowna, gdje je čak i Ustavni sud ocjenjivao pojedine odluke Stožera civilne zaštite i zaključio da zatvaranje trgovina nedjeljom nije bilo razmjerno situaciji. Ipak potpredsjednik Vlade zadovoljan je stanjem ljudskih prava u zemlji i odlukama Stožera civilne zaštite.
„Mislim da kod nas smo uspjeli održati tu mjeru, jednu razinu da te mjere budu i proporcionalne i nediskriminirajuće i da budu odraničenog trajanja.“, kazao je potpredsjednik Vlade BorisMilošević.
Porazno je da Vlada implementira svega 20 posto preporuka Ureda pučke pravobraniteljice, što je manje nego 2015. godine, a koliko su ta prava visoko na saborskoj listi prioriteta govori ti to što izvješća za 2018. 19, i 20 godinu ondje još nisu ni raspravljena.
