Od ponedjeljka u zagrebačku Kliničku bolnicu Dubrava mogu samo pacijenti pozitivni na koronavirus. Svi ostali, bez obzira na zdravstvene probleme, svoje preglede i operativne zahvate sada moraju obaviti u drugim bolnicama. Upravo je to velik zdravstveni problem u doba epidemije, jer je ona usporila ili potpuno onemogućila normalno liječenje. Vrijedi spomenuti i ljude koji još ne znaju da su bolesni, a zbog usporenog zdravstvenog sustava to uskoro neće ni saznati.
Iako je u ponedjeljak od posljedica zaraze koronavirusom preminulo 32 ljudi, statistički gledano, od raka svakodnevno umire 38 osoba, a epidemija tu situaciju samo pogoršava. Naime, procjenjuje se da je od početka epidemije do danas u Hrvatskoj samo od posljedica raka umrlo 7000 ljudi, po čemu smo drugi najgori u Europi, odmah iza Mađarske.
Jedina zemlja bez strategije
Nismo puno bolji niti po stopi preživljena, peti smo najgori u EU, ali smo jedina europska zemlja bez nacionalne strategije za liječenje raka koja bi godišnje mogla spasiti tisuće života. Zbog toga su onkološki pacijenti uputili apel Vladi i Saboru da hitno donesu strategiju koja već godinama leži u ladici.
"Mi se svi toga bojimo. S jedne strane imamo stanovitu zadršku kod samih pacijenata da se javljaju na redovite kontrolne preglede, zanemaruju svoje simptome, a s druge strane imamo ipak evidentno manju dostupnost zdravstvene zaštite i ono čega se najviše bojimo je da ćemo imati i otkrivanje karcinoma u puno kasnijoj fazi. Iluzorno je očekivati da će rak stati. Mi ćemo i ove godine imati 24, 25 tisuća oboljelih i sasvim sigurno nažalost, će preko 14 tisuća ljudi umrijeti", rekla je u RTL DirektuLjiljana Vukota, predsjednica udruge žena oboljelih od raka, dodavši da oboljeli ljudi, osim što straha za život i nuspojava, strahuju i od nestašice lijekova.
Vrijednost u spašenim životima
Ona smatra da je upravo apel način sprječavanja da se zdravstveni sustav u potpunosti počne baviti samo koronavirusom. Ističe kako su apel pregledala sva državna tijela i stručnjaci, ali on i dalje stoji u ladici.
"Zaista ne želimo nikoga prozivati i biti agresivni. Mi bismo željeli biti vjetar u leđa. Proteklih 11 godina, što god se novo uvelo bilo je sporadično i nije bilo vezano i sistematski i unatoč sjajnim liječnicima i zapravo dobroj listi lijekova. Unatoč četiri nacionalna programa za rano otkrivanje raka dojke mi gubimo grad veličine Splita. Ono što bi nas donekle umirilo je da na ovo naše pismo dođe odgovor iz Vlade: 'Eto baš smo sad planirali to staviti negdje na sjednicu'. To je prvi i odlučujući korak koji moramo napraviti ako hoćemo organizirano liječenje i ako hoćemo smanjiti smrtnost i barem koliko toliko povećati kvalitetu života onkoloških boelsnika. Nikakva promjena nije moguća dok nemate plan", rekla je Vukota.
Istaknula je da još ima mjesta za poboljšanja, ali plan liječenja oboljelih od raka se mora hitno donijeti. "Nama predstoje strahovito velike pripreme. Mnoge zemlje napravile su velike iskorake u smanjenju smrtnosti čak i bez velikih novaca, nego s pametnim i organizacijskim promjenama i mi možemo za isti ili malo veće uloženi novac dobiti daleko veću vrijednost, ne u novcu, nego u zdravlju i spašenim životima", zaključila je Vukota.
