Jesu li sve zahtjevniji uvjeti poslodavaca krivi i za veći strah majki od odlaska na porodiljni, pa stoga i za manji broj djece u obiteljima? Stručnjaci tvrde da se trend prema kojem je veći broj umrlih nego rođenih u Hrvatskoj može zaustaviti poticanjem očeva da se odluče za porodiljni dopust.
No, kako RTL doznaje, takvih tata je još uvijek manje od 5 posto, a i oni muškarci koji zatraže poslodavca dopust, žrtve su sve veće diskriminacije.
Najteže, ali najljepše trenutke svog života ove mame su upravo proživjele i trenutačno im je zadnje na pameti povratak u poslovnu rutinu. No priskrbljivati za obitelj se mora, a o uvjetima koji će ih dočekati 2016. u Hrvatskoj, nisu optimistične.
Formula poticaja jednostavna je, smatraju stručnjaci.
Jer sve je povezano, a prvi korak je, kažu, na poslodavcima - izjednačavanjem plaća. U Hrvatskoj još uvijek majke imaju u prosjeku 20% manja primanja od očeva, a kako pola roditeljskog dopusta mlada obitelj živi samo s jednom plaćom i drugim minimalnim primanjem – obitelji se odlučuju za zadržavanje veće tatine plaće, pa se za njegov dopust odlučuju u manje od 5% slučajeva. No, kad se i ohrabre – sve više tate osjećaju diskrimanciju dosad rezerviranu samo za mame.
"Dosada smo u 2015. zaprimii tri pritužbe muškaraca gdje im poslodavci ili su uručili otkaz ili im nisu dali suglasnost da u zakazanom zahtjevu za roditeljskim dopustom nisu mogli dobiti odobrenje", kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Pa zato država mora uskočiti u pomoć više nego dosad, smatraju
demografi.
Iako se u Hrvatskoj prvih 6 mjeseci porodiljnog stiže puna plaća,
zbog drugih 6 mjeseci na minimalacu bilo majke ili oca, nastaju
problemi.
"Mnoge obitelji to osiromašuje, a obiteljska politika, jedan od osnovnih ciljeva je da se potiče blagostanje roditelja za vrijeme odgoja", rekao je demograf Nenad Pokos.
A nema blagostanje, bez duže odsutnosti s posla - a kad te na radnom mjestu dugo nema kod poslodavca ostaje stigma - nepoželjne radnice.
"Treba se krierati obiteljski osvjetena radna atmosfera kako bi se razbili stereotipi o nedovoljnoj posvećenosti majki radnim ulogama", rekla je Dijana Kobas Dešković s instituta 'Zaposlena mama'.
Takvi stereotipi vladaju diljem Unije, a njihov rezultat je da se obitelji željne poslovne sigurnosti majke odlučuju za manje djece.
Pa tako primjerice Španjolska, Italija i Njemačka imaju još manju stopu fertiliteta od Hrvatske, a primjerice Estonija i Švedska znatno veću, jer se država pobrinula da odlazak Estonskog ili Švedskog oca na porodiljni financijski ne oslabi obitelj. Hrvatski očevi o tome zasad mogu samo maštati. Na poslu!
