Ako je vjerovati predizbornim istraživanjima i procjenama
Instituta sinergije znanosti i društva, Hrvatsku čekaju
najneizvjesniji predsjednički izbori u povijesti.
Naime, prema procjenama znanstvenika DejanaVinkovića i njegovih suradnika s Instituta, koji
su istraživanje radili ne prema anketama građana, nego prema
rezultatima prethodnih izbora i socioekonomskim kategorijama,
trenutačni predsjednik IvoJosipović mogao bi tijesno pobijediti
KolinduGrabarKitarović u drugom krugu, i to tek za dva do tri
posto više glasova.
Kolinda krenula u kampanju: 'Završit ću posao koji je započeo Franjo Tuđman'
Josipović: Koji to ugledni europski političar udara šakom o stol?
U prvom krugu Josipović bi, prema njihovu istraživanju, mogao osvojiti 44 posto glasova, a u drugom 52,9 posto, uz mogućnost pogreške od jedan posto.
Predviđanje za koje nije trebala anketa već samo matematika!
Već smo naviknuti da se u tjednima koji predhodne političkim
izborima objavljuju rezultati raznih istraživanja raspoloženja
birača u svrhu predviđanja uspjeha kandidata na nadolazećim
izborima. Upravo smo u jednom takvom periodu priprema za
predsjedničke izbore.
Zanimljivo je, međutim, da je u svijetu zadnjih desetak godina
došlo do velikog procvata metoda kojima se takva predviđanja rade
koristeći matematičke modele koji uzimaju sve dostupne ankete
zajedno ili čak ne koriste ankete uopće!
U ovom prilogu se, po prvi puta u Hrvatskoj, opisuje jedna takva
metoda predviđanja nadolazećih hrvatskih predsjedničkih izbora, a
korišteni su isključivo rezultati prethodnih predsjedničkih,
parlamentarnih i EU izbora, te razni socioekonomski podaci o
stanovništvu.
Razlog zašto je takav matematički model moguće kreirati krije se
u vrlo čvrstim i sporo promijenjivim političkim stavovima većine
birača u Hrvatskoj.
Koje od hrvatskih regija će Josipović očekivano 'pokoriti'?
Na predstojećim izborima Josipović je glavni kandidat “lijevog centra”, te možemo očekivati da će prikupiti glasove koji su se na izborima 2009. raspršili na nekoliko kandidata – Josipovića, Pusić, Kajina, Vidoševića i Mikšića. Kombinacijom njihovih glasova kreirali smo proto-kandidata čiji uspjeh na izborima 2009. prvo modeliramo samo s udjelima glasova za SDP i HDZ koalicije na izborima 2011. Zanimljivo je kako rezultat pokazuje da se na ovaj način može objasniti od 64% (Zagrebačka regija) do čak 93% (Istra i primorje) ponašanja birača na predsjedničkim izborima. Zatim se modelu dodaju i socioekonomski podaci po općinama i gradovima kako bi po svim regijama mogli objasniti barem oko 80% ponašanja birača, a uspjeh proto-kandidata na izborima 2009. pogađati unutar 1% glasova. Kada je model dosegao tu razinu točnosti, zamijenjeni su podaci o izborima 2011. s podacima o izborima za EU parlament 2014., što je dovelo do promjene u postotku glasova za proto-kandidata na predsjedničkim izborima.
Sumiranjem tih rezultata po regijama došli smo do konačnog broja glasova koje očekujemo da će Josipović dobiti u prvom krugu izbora. Za drugi krug postupak je bio isti, samo što se od početka koristi udio glasova za Josipovića u drugom krugu izbora 2009.
- Regija: Sjeverozapadna Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 47.3%; 2. krug: 65.2%
- Regija: Zagrebačka Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 45.9%; 2. krug: 52.9%
- Regija: Središnja i gorska Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 37.9%; 2. krug: 46.4%
- Regija: Slavonija Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 36.5%; 2. krug: 47.6%
- Regija: Istra i primorje Županije: Istarska, Primorsko-goranska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 66.3%; 2. krug: 73.3%
- Regija: Dalmacija Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 37.8%; 2. krug: 43.2%
- Regija: Hrvatska Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 44.0%; 2. krug: 52.9%
Vuk Vuković komentira predviđanje ishoda predsjedničkih izbora
Mr.sc. VukVuković (Zagrebačka škola ekonomije i managementa) komentira predviđanje ishoda predsjedničkih izbora bez korištenja anketa, objavljenu u sklopu projekta HRstat, kao prvu takvu javno objavljenu analizu u Hrvatskoj.
Procjenjuju se šanse vodećeg kandidata i aktualnog Predsjednika Ive Josipovića koji bi u prvom krugu trebao odnijeti 44%, a u drugom 52.9%, što je sa aspekata očekivanja Josipovićeve kampanje pomalo iznenađujuće, no u skaldu sa trenutnim odnosom snaga na hrvatskom političkom tržištu.
Gledajući po regijama, razdor će kao i dosada biti na tragu Sjeverozapadna Hrvatska (Istra, Primorje, Sjever i Zagreb) vs. Južna i Istočna Hrvatska (Slavonija, Središnja i Gorska, te Dalmacija), gdje bi Josipović, kojega model predstavlja kao kandidata lijevog centra, trebao uvjerljivo osvojiti Sjeverozapad, dok bi izgubio na Jugoistoku. Ovakva bi informacija mogla biti korisna voditeljima kampanja ozbiljnih kandidata o tome gdje se je potrebno bolje pozicionirati.
Primjerice, kampanja aktualnog Predsjednika IveJosipovića trebala bi se bolje pozicionirati u regijama gdje je predviđeno da će izgubiti za relativno malo, poput Slavonije i Središnje Hrvatske (gdje u drugom krugu dobiva 47% odnosno 46%), dok bi trebao manje sredstava i vremena uložiti u Istri i Sjeveru gdje je relativno siguran.
S druge strane, kandidat HDZ-a, odnosno desnog centra, KolindaGrabarKitarović bi trebala odustati od kampanja u Istri i na Sjeveru gdje jako teško može dostići Josipovića (koji u tim regijama uzima 65% i 73% u drugom krugu), no zato bi mogla također pojačati kampanju u Slavoniji, ili u primjerice Zagrebu (ako uzmemo da Josipović tamo dobiva 53%, a ona 47% u drugom krugu).
Prema navedenim procjenama rezultati ovih predsjedničkih izbora (oba kruga) neće biti ništa novo po pitanju smjera glasačkih preferencija u Hrvatskoj. I dalje su glasovi u iznimnoj mjeri određeni postojećim stranačkim konstelacijama i socioekonomskim kategorijama poput nezaposlenosti ili ratnog nasljeđa, stoga je i predviđanje rezultata izbora s obzirom na taj rascjep relativno jednostavno.
