Hrvatska obrtnička komora slavi svoj dan i 25. rođendan. I dok je obrta sve više, majstora je sve manje, pa se kvote za strane radnike iz godine u godinu povećavaju. Uz nedostatak radne snage, obrtnici se susreću s cijelim nizom problema, a prstom upiru u državu.
Dok radnici na gradilištu popravljaju zidove, vlasnik obrta u kojem su zaposleni dobio je priznanje, zlatne ruke Hrvatske obrtničke komore. Odijelo mu, kaže Zlatko Prosinečki, nije svakodnevna odjeća jer najčešće je i on tu - na gradilištu.
"Posla ima i previše, samo nemamo s kim napraviti i obaviti ga. Vi da trebate zidara, keramičara nećete ga naći, ili čete čekati ili ćete uzimati "no name" ljude s kojima ništa nećete napraviti", objasnio je Prosinečki situaciju.
A kad budući građevinari polažu majstorskiispit, upravo im je Zlatko u komisiji. Nije mu stoga promaknulo, da ih je manje.
"Nitko nije zainteresiran da upisuje obrtnička zanimanja, posebno građevinska jer čovjekom koji obavlja taj posao smatra se manje vrijednim", govori Prosinečki.
Upozorila je na to i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
"Još jedno iznimno bitno pitanje, a to je strukovno i dualno obrazovanje učiniti ne samo prihvatljivim nego poželjnim jer smo nažalost svi puni prdrasuda nosi li netko plavi trliš ili bijelu kutu kad obavlja posao."
Za popularizaciju obrtničkih zanimanja, Ministarstvo gospodarstva odlučilo je povećati stipendije. Također, obrtnici imaju jasne zahtjeve.
"Kvalitetno strukovno obrazovanje, rast bruto plaća, strože mjere na Zavodu za zapošljavanje te provođenje Zakona o zabrani provođenja neregistriranih djelatnosti", jasan je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Dok situacija ne krene bolje, imat ćemo aktualnu situaciju, koja nije dobra. Jer, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je gotovo 11 tisuća nezaposlenih s obrtnim zanimanjima, a istodobno se traži više od 15 tisuća takvih radnika.
