Obiteljski liječnici su se ponovo našli na udaru zbog zaraze koronavirusa koja bukti. Naime, zbog velike navale na testiranje, ministar zdravstva Vili Beroš odlučio je kako će se priznavati i brzi antigenski testovi za covid potvrde, a koji će se moći dobiti kod doktora opće prakse.
Liječnicima se nije svidio taj prijedlog jer će, uz više posla, morati primati veliki broj potencijalno zaraženih. Stoga je odluka izazvala ogorčenje Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM).
"Mi smo kao obiteljski liječnici o toj predviđenoj obvezi saznali prije dva dana, s press konferencije, putem medija, i to na način da već od sutra mi to počinjemo raditi. Nitko nas ništa nije pitao, nitko uopće nije problematizirao na koji bi se način organizacijski i operativno to moglo provesti i je li to u našim ordinacijama uopće provedivo. To je ono što je šokantno!", izjavila je jutros u emisiji HTV-a Studio 4 Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine.
Obiteljskim liječnicima, napominje, uopće nije sporna svrha testiranja i veliki broj očekivanih testiranih osoba.
"No morate shvatiti da se dnevno u obiteljskoj medicini zbrine 200-300 tisuća ljudi. Ljudi imaju sve svoje bolesti otprije, kronične, onkološke, imaju koronu, 85-90% svih slučajeva korone prati obiteljski liječnik. Dakle, koji su naši kapaciteti za raditi brze antigenske testove? Mi od tog posla ne bježimo. To uopće nije težak posao - staviš na sebe zaštitnu opremu i gurneš štapić u nos bolesnoj osobi. Pa ljudi si to i sami danas rade! Dakle, problem nije posao. Problem je organizacijska forma. Kada i gdje to raditi? Tko će to raditi? Mora li to biti visokospecijalizirani liječnik?", zapitala se Ban Toskić.
Bez zaštitne opreme
"Vi vidite kako se PCR testiranja organiziraju na svim mogućim punktovima - u kontejnerima, kroz prozor, u vanjskom prostoru, u potpunoj zaštitnoj opremi, u skafanderu, uz naručivanje, uz pomoć dodatnog osoblja, sestara, tehničara i administratora. Sada bi se odjednom isti taj postupak - guranje štapića u nos, što je i kod PCR-a i kod brzog antigenskog testa, trebalo odvijati u ordinacijama u kojima borave u čekaonicama i zdravi i bolesni ljudi", nastavlja Ban Toskić.
Dodaje kako smatra da je neprihvatljiv način s press konferencije ljudima reći: "Od sutra možete u bilo kojoj ordinaciji obiteljske medicine napraviti brzi antigenski test".
"Kakva je to poruka? Gdje se to može napraviti? Pa valjda samo tvoj izabrani liječnik može inicirati pretragu. Valjda je jasno da se ne može ući s ceste u našu ordinaciju, da se treba najaviti telefonom. Naravno, mi ćemo se samoorganizirati kao što to uvijek radimo jer nam državna administracija ne pruža nikakvu logistiku, ne zanima ih ništa", rekla je, poručivši kako bi obiteljske ordinacije ovakvim načinom rada mogle postati žarišta zaraze.
Razdvajanje pacijenata
Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a, priznaje da je veliki teret na obiteljskoj medicini.
"Ja sam epidemiolog, ne bavim se organizacijom zdravstvene zaštite, ne znam kako je to od danas do sutra rečeno obiteljskoj medicini. Znam da je obiteljska medicina to i prije radila za zdravstvene djelatnike, za one koji nisu cijepljeni pa su se morali dva puta tjedno testirati", kaže Mayer.
"Sigurno će se pacijenti trebati razdvojiti. Dakle, oni koji su došli na testiranje će dobiti jedne termine, ostali će dobiti druge termine", kaže i dodaje kako vjeruje da će se ovih dana u ministarstvu sigurno razgovarati o tome kako će to organizacijski izgledati.
"Ići će detaljna preporuka, hoće li to biti danas ili sutra, to mi je teško reći. Ali sigurno će se morati razdvojiti i morat će se raditi po pravilima epidemiološke struke, poručila je.
'Ne moraju svi imati PCR test'
Mayer naglašava i kako je zbog velikog broja novozaraženih i pritisak na testiranje velik. To je, kaže, jedan od razloga zašto se za neke pacijente preporučuje brzi antigenski test, kako bi ljudi došli na red, umjesto da na rezultate PCR-a čekaju pet do sedam dana, "a zaista nije potrebno da se svi testiraju PCR-om".
Upozorava i na slabu procijepljenost.
"Na današnji dan imamo svega 63% procijepljenog stanovništva, što je malo i nezadovoljavajuće, pogotovo kada nam se u priču upleo omikron. Omikron se puno brže širi nego delta. Klinička slika jest blaža, ali na tako veliki broj novooboljelih, šanse su veće da ćemo imati i onih s težom kliničkom slikom", pojašnjava Mayer.
