Čak deset puta više od hrvatskog prosjeka. Toliko obitelj Herceg iz Velikog Trgovišća ima djece. Četrnaestero!
"Dogodilo se! Nismo računali. Pomažemo jedni drugima - mali i veliki, tako da nema uopće problema. Radimo suprug i ja, dobivam porodiljni i dječji doplatak. Nikakve pomoći ne dobivamo", kaže Darija Hergec.
No, oni su daleko od stvarne hrvatske slike. "Takvih je u Hrvatskoj malo. Hrvatska naprosto nestaje demografski pred našim očima. Vlada apsolutno ništa ne čini da bi se cijela situacija išta poboljšala. Demografska slika je takva da nam ugrožava demografski razvoj zemlje", poručuje demograf Stjepan Šterc.
Sve manjem broju porođaja svjedoči i doktorica Snježana Škrablin koja u Petrovoj radi 35 godina.
"Rekla bih, negdje do 2000. se taj broj držao oko 5000 svake godine. I nakon toga počinje padati, tako da smo prošle godine prvi put zabilježili manje od 4000 poroda. Danas do 12 sati rođeno je 3004 djece u našoj kući ove godine. I držimo da će se daljni pad nastaviti", kaže Škrablin i dodaje da je optimalna dob za rađanje od 20. do 25. godine, ali da žene rađaju sve starije i sve manje djece.
"1999. godine je treće dijete rađalo 18,5 posto žena, a četvrto 16,9 posto. Da bi recimo 2009. treći puta rodilo njih 14,4 posto, a a četvrti puta 3,4 posto. To je gotovo pola manje", kaže Škrablin.
Da se demografskom slikom zemlje političari brinu samo u predizborno vrijeme i to bez dobre strategije, smatra i demograf Šterc.
"Prirodni pad će u Hrvatskoj ove godine biti možda na 20.000 ljudi, odnosno 20.000 ljudi će više umrijeti nego se roditi. Pad nataliteta je na godišnjoj razini 2000 osoba. Uglavnom svi su podaci takvi katastrofični", kaže Šterc.
Izlaz vidi samo u sustavu mjera, a ne pojedinačnim poput tisuću eura po djetetu. Kaže, potrebno je sigurno radno mjesto, rodiljni od godinu dana s punom plaćom, ali i osiguranje prosječne plaće za nezaposlene majke.
Bez svega toga, Hrvatska će nastaviti s trendom izumiranja.