Obersnel i Bubalo bi odgodili ulazak u Europsku uniju

Nakon što je Vlada dala jamstvo 3. maju, političari, ali i stručnjaci smatraju kako će takvih kršenja pravila Europske unije biti još.

2.11.2010.
9:51
VOYO logo

Odluka riječkih vlasti da 3. maju daju gradsko jamstvo za nastavak proizvodnje natjerala je Vladu da učini ono što je tvrdila da ne može po pravilima Europske unije – dala je državno jamstvo za gradnju brodova u tom škveru. Dajući jamstvo poručila je kako čini izuzetak i da je predana završetku pregovora, no u tom bi poslu otpor koji je doživjela zbog 3. maja mogao biti samo početak vala zahtjeva za sličnim "izuzecima".

Prognozira to i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, uz tvrdnju kako se to sada dogodilo u Rijeci, a sutra će se događati u nekom gradu u Dalmaciji ili Slavoniji.

"Nisam protivnik EU, pa se tako ne protivim ni pravilima koji vrijede u toj asocijaciji. Naravno da želim, kao i većina građana ove zemlje, da Hrvatska uđe u Uniju. Ali, protivim se tome koliko nespremnu Hrvatsku Vlada vodi u Uniju. Ako ćemo konkurentnost na razini EU postići tako što će svi oni koji su nekonkurentni nestati, umjesto da ih država pripremi na konkurenciju, onda će reakcija sličnih ovoj u Rijeci biti sve više, možda sutra u Vinkovcima i Osijeku, kad na red dođe poljoprivreda", upozorava Obersnel, koji smatra kako je osnovni problem što je cilj pogrešno postavljen, a jedino o čemu se razmišlja je to da se pregovori završe što prije.

Prema Obersnelovom mišljenju, trebalo bi se misliti i na kvalitetu pregovora te rješenja koja se u njima dogovore, piše Novi list. Kada bi se biralo između bržeg ulaska Hrvatske u EU ili produljenja pregovora za dvije godine, ako bi to značilo pripremanje brodogradnje i ostale industrije, ali i poljoprivrede za pravila koja vrijede na tržištu EU, Obersnel kaže da bi izabrao drugu opciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gotovo isti odgovor na to pitanje ima i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Dvije ili tri godine Hrvatskoj neće značiti puno niti će imati ikakve koristi od EU, pa ni od njezinih fondova, ako se stanje u Hrvatskoj ne promijeni. Naša regija je prva u zemlji po povlačenju sredstava, ali u pojedinim regijama ni ne znaju na što imaju pravo jer država ne čini sve da ih pripremi", pojašnjava Bubalo, koji ne negira da trebamo ući u Europsku uniju.

Na pitanje hoće li on sutra ići mimo europskih pravila ako stotinama obitelji u Osijeku bude ugrožena egzistencija, Bubalo odgovara argumentom da i u europskim zemljama pomažu svojim proizvođačima različitim povlasticama.

'Pita se tko je za, a tko protiv i dublje od toga se ne ulazi'

Situacije slične onoj u Rijeci postat će sve češće, prognozira i profesor Luka Brkić, koji na Fakultetu političkih znanosti, između ostaloga, predaje i kolegij Politička ekonomija u EU. Ujedno ističe kako o cijelom procesu ima jako malo informacija. Do sada se komunikacija o EU, tvrdi, svodila samo na pitanje tko je 'za', a tko 'protiv' ulaska. Slaže se da je s tim i brzinom pregovora u drugom planu ostala kvaliteta pregovora. Za to je, smatra, kriv način vladanja zemljom, u kojoj se tek jednom u četiri godine građane na izborima pita što misle, a ostatak vremena se vlasti služe političkom manipulacijom u kojoj poturaju tezu da je protiv Unije svatko tko se protivi nekom rješenju. Brkić kao problem navodi i nekompetentnost pregovarača.

"Najvažnije je tko će ostati zapamćen kao predsjednik, premijer ili ministar koji je uveo Hrvatsku u EU. Građani uopće nemaju informacije o tome što će se morati mijenjati u načinu ponašanja, življenja, poslovanja, jer EU znači i neka jasna pravila. Posljedica svega bi mogla biti da građani na referendumu kažu 'ne' ulasku u EU, ali za to nije kriva Unija nego sve dosadašnje vlade u Hrvatskoj", upozorio je Brkić za Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BNP
GLEDAJ 24 SATA PRIJE
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
PANIKA NAKON OBROKA /

Studenti se masovno otrovali u studentskoj menzi? 'Kao da ga nešto jede iznutra'