"Danas se sa žaljenjem moramo prisjećati onih dana kada smo prije 35 godina, 11. svibnja 1985., radosno polagali kamen temeljac za Kliničku bolnicu Novi Zagreb. To nije bio samo čin polaganja kamena temeljca, već je otada stvarno i započela željno očekivana izgradnja, Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, neophodne vrhunske suvremene zdravstvene ustanove", kaže na početku razgovora za RTL.hr Tito Kosty.
Bio je gradonačelnik Zagreba godinu dana, od 1985. do 1986., a baš za vrijeme njegova mandata postavljen je kamen temeljac za bolnicu.
"Izgradnji je prethodila opsežna i zahtjevna priprema u kojoj je oblikovan program za novu bolnicu. Sadržaj i obim ovog programa bio je rezultat rada pedesetak uglednih liječnika. Izgradnju bolnice pratio je Odbor za izgradnju, kojem je predsjedao Ivo Latin, tada predsjednik Sabora. Izgradnja je povjerena posebno osnovanoj tvrtki “Klinička bolnica Novi Zagreb u osnivanju“, prisjeća se Kosty, cijenjeni arhitekt, dodajući da su značajne investicije bile dio tada obveznih Srednjoročnih planova društvenog razvoja, a za djelatnosti zdravstva oblikovala ga je tadašnja Udružena interesna zajednica zdravstva Grada Zagreba (USIZ).
Kaže da su, prema njemu dostupnim informacijama, lociranje nove bolnice u Novom Zagrebu zahtijevale vojne vlasti, tadašnja JNA, iz sigurnosnih razloga.
"Tada je na području Zagreba, s južne obale rijeke Save, bilo više od 200.000 stanovnika. Njima su zagrebačke bolnice dostupne samo preko mostova, a to su građevine koje su poznate kao ciljevi neželjenih razaranja.
Tito Kosty
Tito Kosty. FOTO: Jurica Galoić/Pixsell
Kosty se prisjeća da su sredstva za ostvarenje ove velike investicije osigurana zahvaljujući samodoprinosima građana grada Zagreba, kako je odlučeno na referendumu 1982. i referendumu 1986. godine.
"Zato velika hvala Zagrepčanima i svima onima koji su dali svoj doprinos za izgradnju ove bolnice", poručuje.
"Žalosno je i sramota..."
No, unatoč odricanju, Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i ostali jer, valja podsjetiti, zagrebačke bolnice ne pružaju usluge samo pacijentima iz Zagreba, već i pacijentima njegovog šireg okruženja pa i cijele Hrvatske, nisu dočekali bolnicu u Blatu.
"Žalosno je i sramota u kakvom je sada stanju građevina željene Kliničke bolnice Novi Zagreb. U nju su uložena velika sredstva građana Zagreba, a nedopustivo je da se nakon obustave građenja nije spriječilo uništavanje velikog dijela vrijedne građevinske opreme", iskreno će u razgovoru za RTL.hr bivši gradonačelnik Zagreba.
Zato ga pitamo - tko je kriv što se bolnica nikada nije izgradila?
"Moje je mišljenje da je glavni razlog nedostatak sredstava zbog tada velike inflacije, kao i nedaća povezanih s Domovinskim ratom. Vjerujem da su za pobliža obrazloženja najkompetentniji tada vodeći predstavnici tvrtke “Klinička bolnica Novi Zagreb u osnivanju“ (likvidirana 1995. godine)", odgovara Tito Kosty.
Rat je završio, Hrvatska je vojnim i mirovnim operacijama spojila svoj teritorij, zemlja je "prodisala", ušli smo u Europsku uniju i NATO. Mijenjali su se predsjednici, premijeri i Vlade, ali se bolnica u Blatu nije ni počela graditi.
Istine radi, naslušali smo se u godinama iza nas raznih obećanja, ali od toga na kraju bilo ništa. Bolnica u Blatu tako je, za Vladu Andreja Plenkovića, postala i strateški projekt. A zadnja ozbiljnija najava, ovog puta od strane bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, stigla je u travnju ove godine kada se Zagreb suočavao s dvije ozbiljne prijetnje. Jedna je koronavirus, a druga potres koji su stvorili ozbiljne poremećaje u svakodnevnom pružanju zdravstvene zaštite građanima.
Zagrebačko naselje Blato punih 35 godina je čekalo izgradnju velike nacionalne dječje bolnice koja bi kapacitetom trebala biti triput veća od sadašnje Dječje bolnice u Klaićevoj. Devastirani kompleks gotovo četiri desetljeća zjapio je prazan, no uskoro bi trebali započeti radovi za početak financirani s oko 125 milijuna kuna iz državnog proračuna.
FOTO: Jurica Galoić/Pixsell
Naime, prema pompoznim najavama Kujundžića i Bandića, trebali su početi radovi na Nacionalnoj bolnici. No, stvar je zapela već na prvom koraku, s nevjerojatnim propustima u natječaju za studiju izvodljivosti. Zato smo poslali i upit Ministarstvu zdravstvu u kojem smo tražili odgovore na više no očita pitanja: Što je sa studijom izvodljivosti i za kada se planira početak odnosno završetak gradnje bolnice u Blatu.
Studija izvodljivosti
Ono što smo doznali je da je za uslugu izrade studije izvodljivosti za projekt “Izgradnja nacionalne dječje bolnice” u prostoru nedovršene Sveučilišne bolnice na lokaciji Blato u Zagrebu 28. svibnja potpisan ugovor s odabranim ponuditeljem (austrijska tvrtka NCE Consulting GmbH & Co KG sa sjedištem u Grazu), te je sukladno Zakonu o javnoj nabavi objavljena obavijest o dodijeli ugovora. A evo što su još odgovorili iz Ministarstva zdravstva na naš upit:
"U tijeku je provedba projekta Tehničke pomoći „Priprema analiza, studija, projektno-tehničke i ostale potrebne dokumentacije za projekt izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagrebu“ koji je financiran sredstvima EU. Projekt tehničke pomoći, koji je financiran sredstvima EU u iznosu od 85% (35.959.356,25 kn) osigurat će izradu dokumentacije i analiza za pripremu projekta izgradnje nacionalne dječje bolnice. Projektom se, u nekoliko ključnih podaktivnosti, predviđa, uz izradu studije izvodljivosti, izrada svih potrebnih analiza (analiza optimalnog kapaciteta i tipa Nacionalne dječje kliničke bolnice, arhitektonsko-građevinski program nacionalne dječje kliničke bolnice sa programom instalacija i opreme, analiza stanja postojeće građevine, konstrukcije i instalacija, mogućnosti smještaja programa u postojeću konstrukciju te analiza i izbor optimalnog modela realizacije i sl.)
Dokumentacija čija je produkcija financirana ovim projektom podloga je za drugi korak izgradnje Nacionalne dječje bolnice, to jest same izgradnje bolnice.
FOTO: Boris Šćitar/Večernji list/Pixsell
U sklopu provedbe projekta ugovorena je usluga izrade Studije izvodljivosti, a koja bi trebala biti završena u roku od 18 mjeseci od potpisa ugovora. Studija će, po završetku, dati odgovore o svim bitnim elementima za buduću gradnju bolnice kroz predviđenih 12 isporučevina (optimalni kapacitet bolnice, medicinsko tehnološki program, korištenje obnovljivih izvora energije, moguće modele financiranja izgradnje bolnice i td.). Vrijednost ovog ugovora o uslugama jest 9.928.887,50 kn s PDV-om.
Po završetku projekta „Priprema analiza, studija, projektno-tehničke i ostale potrebne dokumentacije za projekt izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagrebu“, a ukoliko budu zadovoljeni svi uvjeti za financiranje izgradnje bolnice sredstvima Europske unije, Ministarstvo zdravstva pripremit će, sukladno zadanim rokovima i procedurama, projektnu prijavu i s istom aplicirati na poziv.
Provedba značajnih investicijskih projekata temelji se na kvalitetnoj pripremi projekta. Ministarstvo zdravstva vodeći se odgovornom fiskalnom politikom, promatra projekt u ukupnom životnom vijeku u kojem razdoblje građenja zauzima značajno manji dio od razdoblja korištenja i pružanja zdravstvene usluge pacijentima. Datum početka radova bit će poznat kada se pripremi cjelokupna investicijska dokumentacija s pravnog, financijskog i tehničkog aspekta. Završetkom pripreme investicijske dokumentacije u razdoblju pripreme projekta svi bitni aspekti realizacije bit će poznati, pa tako i ukupna cijena javne usluge koja se namjerava pružiti na lokalitetu Blato", poručili su za RTL.hr iz Ministarstva zdravstva.
Iz Ministarstva zdravstva nisu otkrili koji je datum početka radova. FOTO: Pixsell
Bivši gradonačelnik Kosty, unatoč svemu, ne gubi nadu da će bolnica u Blatu jednom biti izgrađena.
"Cijeneći do sada uloženo, a vjerujemo i građevinski kvalitetno izvedene konstrukcije građevine, ne bi trebalo biti dvojbi za budućnost već započete Kliničke bolnice Novi Zagreb. Nastojanja treba usmjeriti na iznalaženje sredstava, barem, za prvu fazu dovršetka izgradnje i opremanja toliko potrebnih novih bolničkih i drugih zdravstvenih kapaciteta", kaže nam Kosty.
Dodaje da bi buduća Klinička bolnica Novi Zagreb mogla preuzeti djelatnosti dijela postojećih zagrebačkih bolnica koje su u nezadovoljavajućim uvjetima, što zbog starosti, što zbog oštećenja nedavnim potresom.
"Za buduće odluke o sudbini Kliničke bolnice Novi Zagreb svakako bi trebalo vrednovati njezin mogući značaj u objedinjavanju suvremenih bolničkih i drugih zdravstvenih djelatnosti na jednoj lokaciji. To bi ujedno pojednostavilo i unaprijedilo uvjete dostupnost pacijentima bolnici. I uvjeti studiranja studentima bi se racionalizirali, oni sada moraju obilaziti više disperziranih lokacija u gradu. Preduvjet za odgovarajuću prometnu dostupnost je realizacija planiranih prometnica javnog gradskog prijevoza (tramvaj i jarunski most)", kaže Tito Kosty i dodaje:
Izvor termalne vode
"Na lokaciji Kliničke bolnice Novi Zagreb se nalazi izvor termalne vode koja može dio djelatnosti bolnice usmjeriti na korištenje tih voda na zdravstvene usluge i zdravstveni turizam. Dio prostora mogao bi se namijeniti za hotel koji bi koristili pacijenti i njihovi posjetitelji. Dijelovi građevine Kliničke bolnice Novi Zagreb mogli bi se osmisliti tako da u njima mogu svoje usluge pružati privatnici u djelatnosti zdravstva i srodnih djelatnosti. Zbog svega navedenog, uvjeren sam da Klinička bolnica Novi Zagreb posjeduje potencijale koje u novim uvjetima treba prepoznati i vrednovati", rekao je na kraju razgovora za RTL.hr bivši gradonačelnik Zagreba Tito Kosty.
Nama ne preostaje ništa drugo no vjerovati da ga netko tko o svemu odlučuje i čuje...
