Ekonomski analitičar Damir Novotny gostujući u Novom danu N1 televizije govorio je o inflaciji i rastu cijena energenata.
Govoreći o cijenama energenata, primjerice nafte, Novotny je kazao da su cijene padale tijekom krize 2020. godine. "Ona je 2019. godine imala cijenu oko 75 dolara po barelu, pa je pala na 30, sada se vraća. U pogledu rasta cijena, odnosno inflacije, najveći dio je potaknut rastom cijene energenata, ponajviše naftom, čija cijena teži prema 100 dolara po barelu. Cijena nafte koju mi plaćamo u Hrvatskoj je zapravo geopolitički problem, uglavnom kupujemo naftu i znamo da je kartel cijena. Drugim riječima, velika potražnja u zapadnoj Europi, nakon povratka u neko normalno stanje i taj nagli ekonomski rast koji se dogodio, jednostavno je povećao potražnju za naftom i naftnim derivatima", pojasnio je Novotny.
'Visoka inflacija je globalni problem'
Kazao je da je visoka inflacija globalni problem. "S jedne strane nema dovoljno roba, za što imamo tri razloga, poremećeni su nabavni lanci, zbog covid krize je došlo do snažnog razvoja globalizacije i razvoja globalnih nabavnih lanaca.
Pogledajte manje primjere, na početku krize u Hrvatskoj se uopće nisu proizvodile maske, nego su se kupovale u Kini. Nakon naglog otvaranja i porasta potražnje, a ona je narasla jer su vlade intervenirale, središnje banke su emitirale veliku količinu novca, vlade su se zadužile i financirale poduzeća i potrošače putem plaća. Potrošnje nije bilo, nije se trošilo, akumulirali su se prihodi u kućanstvima i počelo se trošiti.
Da vlade nisu intervenirale, to bi izazvalo određene socijalne troškove, ali ne bi bilo inflacije i sada se postavlja pitanje kako izaći na kraj s time. Jedan izvor inflacije su poremećeni nabavni lanci, drugi je rast cijena energenata, a to je geopolitički problem jer tenzije između Rusije i zapada podižu cijene energenta, i treće je bila loša godina za poljoprivredu", naveo je Novotny.
'Zamrzavanje cijena je najgore što se može poduzeti'
Kazao je da postoje najmanje tri razloga zbog kojih možemo vjerovati da će doći do stabilizacije cijena. "Prije svega, neće više biti interveniranja Vlade u dohotke kućanstava", kazao je. Dodao je da se potrošači prilagođavaju te da ako cijena nekog proizvoda raste - potrošači ga manje kupuju. "To se sada nije dogodilo jer su potrošači imali akumulirana sredstva", dodao je.
"U pogledu socijalnih mjera, s tim se možemo složiti, radi se o relativno malom volumenu oko 100, 200 milijuna kuna da se pomogne najugroženijim kućanstvima, to svi rade. U pogledu zamrzavanja cijena, to ide u prilog kućanstvima koja imaju novca. Zamrzavanje cijena je najgore što se može poduzeti", smatra ekonomski analitičar.
Govoreći o cijenama goriva, kazao je da Hrvatska u ovom trenu ima najviše cijene goriva u povijesti, ali ne i u Europi. Niže cijene ima Slovenija koja je svoju infrastrukturu, navodi Novotny, financirala iz EU fondova, a ne iz poreza na potrošnju. BiH i Srbija niže cijene imaju jer imaju nisko porezno opterećenje, ali nemaju dobru infrastrukturu. "Hrvatska stoji relativno dobro, u Njemačkoj se litra dizela kreće oko 1,65 eura", poručio je Novotny.
Osvrnuo se i na odnos cijena i standarda građana. Novotny smatra da standard nema veze s cijenama energenata budući da ih Hrvatska uvozi te samim time plaća po svjetskim cijenama. Govoreći o zamrzavanju cijena, kazao je da u Hrvatskoj, zbog hiperinflacije u povijesti, postoji refleks na povećanje cijena, odnosno da smo osjetljivi na njih.
"Kad gledamo, potražnja u Hrvatskoj nije pala. Potrošnja nafte i plina je kao kad su bili osam kuna i u tom kontekstu možemo reći da vladina intervencija u cijene ne bi bila najbolja. Time ne bi smanjili cijene najsiromašnijim kućanstvima nego bi smanjili trošak onima koji su veliki potrošači i koji imaju vozila koja troše velike količine", smatra.
Osvrnuo se i na cijene voća i povrća i kazao da cijene ne rastu u područjima gdje ih se najviše uzgaja. Kazao je da su cijene u Zagrebu najveće jer je i potražnja za voćem i povrćem velika, a u okolici ga se ne proizvodi dovoljno.
Što se tiče domaće proizvodnje energenata, kaže kako to može utjecati na stabilnost opskrbe, ali ne i na cijene jer njih formira tržište. "Fundamentalnih razloga za rast cijena energenata nema, samo geopolitičkih", istaknuo je.
'Vlada je pogriješila što nije ranije odvojila domaću proizvodnju'
Kazao je da je situacija s plinom drugačija te da je Hrvatska 70-ih godina na sjeveru zemlje napravila široku opskrbu plinom iz domaćih izvora.
"Tu je mreža koja i danas postoji, koja je spojena u Donjem Miholjcu s tim srednjim tokom, koji je trebao osigurati dobavni pravac ruskog plina. Kod plina imamo domaću proizvodnju i ruski plin, oko 40 posto je domaća proizvodnja i zato ne vidim razlog za rast cijena. Vlada bi trebala to razdvojiti. Pogriješila je što nije ranije odvojila domaću proizvodnju od utjecaja globalnih trendova", zaključio je ekonomski analitičar.
