Umjesto suhoparnih zadataka, djeca će u školama kroz igricu dijeliti pizzu.
"Ovdje imamo iste zadatke koje vi imate u knjizi samo se rješavaju na drugačiji način. Primjerice ako želimo učenicima pojašnjavati pojam razlomka koliki je dio nečega. Ovdje pitaju da pokrijemo jednu četvrtinu pizze nadjevom. Uzmm nadjev i kažem gotovo", kaže Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.
Prvi dan škole poseban je za svakog prvašića, a upravo će oni učiti drukčije nego sve generacije dosad. S razumijevanjem, ne napamet.
"U prvom razredu je ostavljen prostor za dovoljno uvježbavanje čitanja. Negdje se predviđa da će se sva slova naučiti u prvom razredu po svim dokumentima do veljače, ožujka. Ovisi o djeci. I nakon toga predstoji tri mjeseca svakodnevnog čitanja po 15 minuta", ističe Sanja Polak, mentorica za provedbu kurikularne reforme.
To znači da će pisana slova učiti tek na početku drugog razreda. A kroz prirodu i društvo pa sve do biologije trebali bi postati istraživači jer će ih se poticati na samostalno istraživanje umjesto prepisivanja s ploče.
Velike promjene i u ocjenjivanju
"Sada imate različite digitalne alate koji vam omogućuju da vidite cijeli sustav organa iz različite perspektive. S različitih strana okrećete, vrtite, gledate kako je koji organ položen", rekla je Helena Valečić, mentorica za provedbu kurikularne reforme.
Na glazbenom će uz klasičnu glazbu moći učiti i o suvremenoj, filmskoj, ali i biti autori vlastite glazbe. Na likovnom će uz kolaže i plastelin moći slagati i animacije. I zastarjela informatika osvježena je novim zadacima na računalu.
"Ovdje imamo zadan zadatak i ovdje imamo naredbe kojima pomičeo krnjaču. Ja mogu stavljati naredbe i vidjeti što se događa i dobiti povratnu informaciju i onda dodati još nešto", ističe Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.
Velike promjene i u ocjenjivanju. Bit će više opisnih ocjena, pa prosjek od 4.4 može postati odličan. Novost su i međupredmetne teme. Učenici će tako učiti o poduzetništvu, građanskom odgoju, održivom razvoju.
Brojni nastavnici smatraju da je s promjenama trebalo pričekati, da škole nisu spremne, i da je novi kurikulum nametnula politika. Ali kritike se boje javno iznijeti.
Nekima nedostaju udžbenici, metodički priručnici i laptopi
Nekada su učenici svoje gradivo kredama zapisivali upravo na drvene pločice. Napretkom tehnologije zamijenile su ih bilježnice. Danas ponovni povratak nešto pametnijih pločica - tableta i to u školi za život. Oni su trebali biti na školskim klupama, ali s početkom godine još nisu stigli.
Tako je prva lekcija u Školi za život bila da on nije onakav kakvim se nekad predstavlja. Lani je izgovor bio da tableti nisu došli zbog tajfuna, a sada kasne zbog zakona o javnoj nabavi.
"Sada očekujemo u drugoj polovini mjeseca da dođe dodatna oprema za nastavnike gdje to nedostaje i onda do kraja ove školske godine isporuka i opreme još za učenike", govori Blaženka Divjak, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta.
"Ministrica je zapovjedno odgovorna za sve što se u školama događa i za svaki od ovih propusta, bez obzira što ona sigurno nije bila izravno involvirana ona bi trebala podnijeti odgovornost", jasno će Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Uz tablete nekim školama još nedostaju udžbenici, metodički priručnici i laptopi za nastavnike. Kakva god bila, škola za život je počela.
