Izbori za Europski parlament ponudili su dosta uzbuđenja i poneko iznenađenje, no ono što posebno raduje jest činjenica da su se građani Europske unije počeli u većoj mjeri identificirati kao Europljani, što potvrđuje ukupna izlaznost od 50,82 posto. No, to su samo temelji, u doglednoj budućnosti Uniju čeka niz izazova.
Ponajprije jer Parlament neće izgledati kao svih ovih godina s obzirom na to da su centrističke strane doživjele težao udarac i njihova će dominacija barem sljedećih pet godina biti prekinuta. Dakle, čeka nas jedna drukčija europska politika u idućih pet godina jer svjedočimo kraju velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine Socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom. Ukupno, EPP je na 179 mjesta u EP-u, a S&D na 150.
A na krilima slabijih rezultata tih dviju najjačih stranaka, rast bilježe liberali (ALDE) sa 109 osvojenih mandata, zeleni (EFA) sa 69 mjesta, Nacionalistička stranka Nacionalnog okupljanja (ENF) s 58 i Europa slobode i direktne demokracije (EFDD) s 54 mjesta u Parlamentu. Sve to sugerira da ćemo u Europskom parlamentu svjedočiti većem broju rasprava koje bi mogle biti glasnije, što znači da jedna podosta "birokratska era" ostaje iza nas.
"Bila je to duga noć! Dogodilo se preslagivanje, ali ne na način da su udio u Parlamentu izgubile proeuropske političke obitelji, unatoč jakom performansu euroskeptičnih snaga. Dogodilo se to da glasovi bez kojih su ostali EPP i S&D odlaze u korist zelenih i liberala, odnosno, proeuropskim obiteljima", komentirao je profesor međunarodne političke ekonomije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Kristijan Kotarski pa nastavio:
"Sad slijede izazovi u smislu budućeg donošenja odluka, što znači da će se usporiti njihov proces. Ali, s druge strane, morat će se pronaći zajednički jezik oko toga tko kako će izgledati buduće direktive. To je važno. Parlament neće moći reagirati tako brzo kao do sada, a i sad će biti nešto teže. Ipak, važno je naglasiti: iako je Parlament bitan, nije presudan za funkcioniranje EU jer to je samo jedna od institucija koja donosi odluke, uz Vijeće Europe. Ali, svakako, tijek europske integracije može se usporiti."
Time se dolazi do euroskeptičnih snaga, kojima su se iz nekih izvora predviđali bolji rezultati. Bez obzira na to što do njega nisu došli, ojačani su odnosi na prethodni mandat za 13 mjesta u Parlamentu. Ali, za bitno drukčiju sliku Europske unije ipak nedovoljna brojka. Nekako se čini da smjer koji su građani izabrali vuče prema liberalnijem i "zelenijem" smislu, što također ne čudi.
"Da su izbori održani tijekom migrantske krize 2017., svakako bi ostvarili bolji rezultat, to im je 'uskratilo' nešto vjetra u leđa. Posebno se to odnosi na Nizozemsku i Dansku. Kao što je centrističkim strankama gubitak potpore označilo to što mlađi birači nisu zadovoljni onime što vide i čuju od njih. Primjerice, u Njemačkoj su zeleni relativni pobjednici kod birača do 30 godina, a u Velikoj Britaniji kod birača do 24 godine konzervativci ne bi osvojili nijedan mandat", govori Kotarski.
Ono što sad čeka Europu uistinu je izazov, no na kompletnu sliku mogli bi utjecati razni trendovi jer slika cijelog svijeta ubrzano se mijenja posljednjih godina. Zato EP ima ulogu kakvu dugo nije imao.
"Vidjet ćemo kako će se zeleni koristiti kapitalom koji su dobili i kako će 'gurati' svoju agendu kroz EP. Jer, sve ovisi i o cikličkom trendu, može se dogoditi nova migrantska kriza, nova ekonomska kriza, ali i nešto drugo. Sve to ovisit će o raspoloženju birača u budućnosti i novi saziv Parlamenta morao bi odgovoriti na te izazove bolje nego prošli", kaže profesor na FPZG i dodatno pojašnjava:
"Nitko se ne može nositi s tolikim priljevom migranata u tako kratkom vremenu i normalno da su u toj situaciji euroskeptici imali priliku reći što misle i to ne mora nužno biti negativno. Upozorili su na činjenicu da se postojeća struktura ne zna nositi, ili se ne nosi dovoljno dobro, sa situacijom. Naravno, postoji u takvoj situaciji i mogućnost jačanja političkog spektra koji inače ne bi bio u javnosti. Ali, ponavljam, do toga ne bi došlo da su vladajuće strukture donosile bolje odluke i da su se bolje nosile sa situacijom. Ono što možemo reći, Unija bi bila jača, s jačim granicama, ali u ovom trenutku za to nema kapaciteta, ograničava ju se na okvire pojedinačnih država, što dugoročno nije dobar pristup."
I dok ne vidi neka velika iznenađenja na samim izborima, s obzirom na to da su ovakvi scenariji zapravo predviđeni, ono što Kotarski vidi za EU idućih godina jesu tri tabora koja će donositi odluke.
"U jednom imamo euroskeptike koji nisu homogena stranka jer, dok Talijani nisu za politiku štednje, sjevernije zemlje Europe su protiv transfera novca u siromašnije zemlje. I dok su Talijani za redistribuciju migranata, drugi nisu. Zatim, imamo drugi tabor u kojem su proeuropske stranke koje zagovaraju dublju integraciju, čak EU kao naddržavu, u kojoj bi se birači u prvom redu identificirali kao Europljani. I na kraju, imamo treći tabor koji je zapravo "status quo", u kojem su EPP i S&D. Pučani pritom nemaju apetit za većim promjenama, ali socijalisti i demokrati su nešto fluidniji i mogli bi početi koketirati s liberalima jer neki od njih voljeli bi vidjeti integriraniju Europu. Stoga, možda će biti pretrčavanja iz tabora u tabor", zaključio je Kotarski.
U sličnom smjeru razmišlja i dr. sc.Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
"Centar slabi, a rastu one opcije koje su dosad bile marginalne, kao što su desnica i zeleni. Dobili su puno jer odražavaju interes građana i potvrđuju da su birači umorni od dosadašnjih tema. Pa tako desnica opstaje na posljedicama migrantske krize, posebno u istočnoj Europi i Italiji, dok zelenima potporu donose globalnije teme. I to je dobro, proeuropski Parlament bio je dosadan i depolitizirao se. Možda usitnjavanje i više rasprava pobude veći interes," komentirala nam je Šabić Šelo te se posebno osvrnula na nove generacije i njihove preferencije:
"Nove generacije biraju dobar put, razmišljaju globalno i s te su strane - progresivni. Ne zanima ih prošlost, nego ono u budućnosti. Žele se pripremiti za novi svijet, koji se brzo mijenja i to su pronašli u zelenima. Mislim da će tako biti uskoro u Hrvatskoj, kao i ostatku istočne Europe. Jer, ovo sad me podsjeća na Titanic koji tone, a orkestar svira kako je naučio. Oni, pak, koji su skočili, možda su se spasili i stvorili nešto od života. Mislim da su ti novi trendovi i način razmišljanja dobri, posebno glede pitanja okoliša jer se ono veže za cijeli niz pitanja, a to je dobro ne samo za budućnost Europe nego i svijeta."
Za dr. Igora Vidačaka s Fakulteta političkih znanosti nesumnjivo najugodnije iznenađenje europskih izbora je porast izlaznosti građana.
"To je važan poticaj jačanju demokratskog legitimiteta Unije, ali i pokazatelj postupne europeizacije političkih procesa u državama članica EU. Kampanja koja je ove izbore proglašavala sudbinskima za opstanak i budućnost EU očito je urodila plodom. U tom kontekstu treba promatrati i pobjedu proeuropskih snaga na ovim izborima. Bez obzira na uspjeh euroskeptika i populista u pojedinim državama članicama, očito je da tvrdi euroskepticizam koji zagovara rastakanje EU nema veću potporu među europskim građanima", ističe Vidačak pa nastavlja:
"Veći uspjeh zelenih treba promatrati kao jedno od najugodnijihiznenađenja ovih izbora ponajprije zbog velike mobilizacije mladih oko pitanja klimatskih promjena i zaštite okoliša. Taj trend jako ohrabruje jer pokazuje da se mladi mogu uspješno organizirati ne samo na valovima antiestablišmentskih, antisistemskih struja, nego i za konkretne reforme u područjima u kojima EU ima izravnu nadležnost."
Naravno, kao i dvoje mu kolega, tako i Vidačak pomno prati situaciju kakvoj nismo svjedočili svih ovih desetljeća.
"Najlošiji rezultat pučana i socijalista u zadnjih četrdeset godina i okončanje dominacije tih dviju političkih grupacija u Europskom parlamentu uvelike će otežati pregovore o ključnim mjestima u institucijama EU do kraja ove godine. Liberali sa zastupnicima Macronove stranke mogli bi imati ključnu ulogu u pronalaženju kompromisa o predsjedniku Europske komisije, ali i imenovanjima na ostala vodeća mjesta poput predsjednika Europskog parlamenta, Europskog vijeća te Europske središnje banke, odnosno Visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU (ministra vanjskih poslova EU)", zaključio je dr. Vidačak.