Na otvaranju 43. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) danas u Opatiji predsjednica HKD Dunja Holcer ustvrdila je da je novi prijedlog Zakona o knjižnicama, koji će biti u četvrtak na prvom čitanju u Saboru, štetan za razvoj knjižničarstva i društva, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je ocijenila da je niz primjedbi HKD-a neargumentiran te rezultat pogrešne interpretacije odredbi tog zakona.
Holcer je u uvodnom dijelu skupštine rekla da bi cilj trebao biti stvoriti suvremen zakon, usmjeren na budućnost knjižničarstva. "Stavljamo na raspolaganje najveće stručnjake knjižničarstva i smatramo da možemo zajedno stvoriti bolji zakon", rekla je.
Prijedlog zakona je pripremilo Ministarstvo kulture, a ministrica Obuljen Koržinek je izrazila zadovoljstvo da su se u javnu raspravu intenzivno uključili predstavnici knjižničarske struke. Nakon što smo primili brojne primjedbe, razgovarali smo s predstvanicima HKD-a više sati, razmatrajući primjedbe i tumačeći ih, rekla je ministrica.
Usvojene mnoge primjedbe Zakonu
Od 21 primjedbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice nismo usvojili samo jednu, a od 71 primjedbe HKD-a uvaženo ih je 30, pa ne stoji tvrdnja HKD-a iz priopćenja za javnost da je većina primjedbi odbijena bez valjanog obrazloženja, rekla je ministrica.
"Ne mogu se složiti s ocjenama iz priopćenja a njime se zanemaruje meritum stvari i sva komunikacija koju smo do tada imali. Sigurna sam da se radi o nerazumijevanju, a ne o nekoj drugoj namjeri", ocijenila je. Zakon je tek u prvom čitanju i otvorena je mogućnost izmjena do donošenja, rekla je.
Obuljen Koržinek je, reagirajući na navod iz priopćenja da se u zakonu predviđa mogućnost osnivanja privatnih knjižnica, s nejasnom svrhom jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost, rekla da već postoje knjižnice koje se osnivaju privatno. Javne knjižnice su one koje osnivaju tijela javne vlasti ili ustanove u većinskom vlasništvu RH, a njima se u djelatnosti ne mijenja ništa, kazala je. Privatne knjižnice se reguliraju zakonom, a to su one koje mogu osnovati udruge ili privatna sveučilišta, rekla je ministrica.
Netočno je da će osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći zaobići obvezu osnivanja knjižnica
Komentirajući tvrdnju HKD-a da se "upitnik stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama" jer da će osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći zaobići obvezu osnivanja knjižnica, po prijedlogu zakona, Obuljen Koržinek je rekla da je riječ o potpuno pogrešnoj interpretaciji zakona. U njemu se govori o tome da u vertikali knjižničarskog sustava ustanova može imati ili svoju knjižnicu ili ugovorno surađivati s drugom, kao što je sad slučaj u sveučilištima, koja imaju jedinstvenu knjižnicu za sve sastavnice ili, primjerice u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, koja ima obje uloge.
"Netočna je i tvrdnja da ravnatelji i voditelji knjižnica ubuduće neće morati biti knjižničarske struke, jer to nigdje ne piše u zakonu. Jedina mogućnost da se na tim mjestima angažira netko druge visoke stručne spreme, s iskustvom rada u kulturi ili obrazovanju je u iznimnim slučajevima kad se na natječaj ne prijavi nitko knjižničarske struke, s ciljem da se ne blokira rad knjižnice zbog neimenovanja ravnatelja ili voditelja", rekla je. Neprihvatljivim je ministrica ocijenila i tvrdnju da se ukida veći dio stručnih članova u Hrvatskom knjižničarskom vijeću. Ostaju i dalje kriteriji da članovi mogu biti isključivo stručnjaci u knjižničarstvu a samo se smanjuje broj članova izravno iz HKD-a s tri na jednog, rekla je ministrica.
Dunja Holcer je nakon obraćanja minstrice novinarima rekla kako joj je drago da je počeo dijalog i da se nada da će nastaviti razgovarati.
Zakon je nerazvojan u smislu novih tehnologija i digitalizacije
"Nama je sporno što je zakon nerazvojan u smislu novih tehnologija i digitalizacije, ali vidjet ćemo kako će se stvar dalje razvijati, pogotovo nakon obećanja ministrice da se neće donositi zakon bez konsenzusa. Ne očekujem ništa, ali se nadam", rekla je Holcer.
Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula da je vrijedno da je za središnju temu skupštine odabrana uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030, i da se time pokazuje da strukovne udruge mogu otvarati teme koje su globalne, a ne samo usko stručne i specifično nacionalne. Za nekoliko tjedana će u javnoj raspravi biti prvi nacrt javnog poziva za dodjelu 49 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za provedbu Strategije poticanja čitanja, najavila je.
Pojačano se ulaže u obnovu knjižnica
Istaknula je da se pojačano ulaže u obnovu knjižnica te se tako priprema izgradnja knjižnice u Vinkovcima, završetak knjižnice u Požegi a počele su pripreme i za uređenje knjižnice u Varaždinu, nakon što je tamošnja gradska vlast kupila zgradu za tu namjenu.
Na otvaranju skupštine, koja traje do 13. listopada, pozdravne riječi uputili su i ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i predsjednica Knjižničarskog društva Rijeka Korina Udina, u svojstvu suorganizatora skupa te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tatjana Petrić.
