Na udaru općeg vala poskupljenja ove godine našlo se i stočarstvo. Poskupljenjem stočne hrane posljedično je došlo do niza poremećaja koji su taj sektor doveli do ruba. Štete koje je stočarstvo pretrpjelo dosežu od 1,5 do 2 milijarde kuna, a posebno je ugrožena proizvodnja mlijeka i proizvodnja svinja, a kod tovljača junadi gubitci po grlu stoke procjenjuju se na oko tri tisuće kuna, piše Glas Slavonije.
Da je takvo stanje neodrživo te da dolazi do velikog nerazmjera u troškovima proizvodnje i cijenama upozorila je i analiza jednog osječkog fakulteta, a stočari su upozorili premijera Andreja Plenkovića da su u velikim problemima te da je potrebna intervencija Vlade.
Stočari predložili 'konkretna i konstruktivna' rješenja
Predsjednik Udruge Baby Beef, Zvonimir Širjan, za Glas Slavonije je kazao da su stočari na sastanku s Ministarstvom poljoprivrede i premijerom Plenkovićem ponudili "konkretna i konstruktivna rješenja" s obzirom da sve više ljudi rasprodaje stoku i odustaje od proizvodnje.
"To je najgore što se može dogoditi stočarskom sektoru jedne države – da se staje prazne. Kada se stoka jednom proda i isprazne staje, teško da će se netko vratiti toj složenoj i vrlo zahtjevnoj proizvodnji. Mi smo nekoliko puta ponovili da se razmjeri štete procjenjuju na 1,5 - 2 milijarde kuna te da je potrebna intervencija kako bi se gubitci sanirali. Zatražili smo hitnu isplatu potpora, a to je i krenulo ovih dana te smo predložili i srednjoročne, kao i dugoročne mjere koje je bilo potrebno još prije ljeta usvojiti i primijeniti kako bi se gubitci sanirali", naglasio je Širjan.
Također, ističe da ni trenutni trendovi na globalnom tržištu nisu dobri te navodi da su stručnjaci organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) nedavno objavili globalni indeks troškova inputa (obuhvaća cijene energije, gnojiva, pesticida, stočne hrane i sjemena) koji upozorava da "ovaj nagli rast njihovih cijena drastično utječe na cijene hrane".
"U kolovozu je indeks dosegnuo najvišu razinu u deset godina, uz cijene hrane više za trećinu, a cijene inputa za četvrtinu nego u istom razdoblju 2020. godine. Stručnjaci upozoravaju i na snažan rast energije u posljednje vrijeme, ali i na skok vozarina zbog velikih problema u transportu koje je izazvao val potražnje nakon ukidanja pandemijskih ograničenja", kazao je.
Globalni problemi prelijevaju se i na hrvatsko tržište
Širjan je dodao da se ti globalni problemi prelijevaju i na hrvatsko tržište te zaključuje da su razmjeri šteta u našem stočarstvu golemi i prijete urušavanju sektora zbog "strukturnih problema za investicije u proizvodnju električne energije za poljoprivrednike" (pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta, nekontroliranog uvoza mesa i mlijeka po dampinškim cijenama) što se "mora zaustaviti intervencijom Vlade i snažnom financijskom podrškom sektoru".
No, postavlja se pitanje zašto opći val poskupljenja ne prati i poskupljenje mesa jer su cijene mesa, ističe Širjan, na povijesno niskim razinama zbog golemih viškova stvorenih uslijed koronakrize. Također, Širjan govori da je istovremeno "konkurencija iz EU pronašla način da svoje stočarske sektore pomaže raznim potporama iz sfere skrivenih poticaja koje je teško dokazati, ali su ipak pomoć sektoru da ga održe na površini i viškove plasiraju na tržišta koja su veliki uvoznici mesa".
'Poskupljenje mesa nije naš hir, nego prijeka potreba'
"A mi smo upravo takvo tržište. Godinama upozoravamo da meso koje se prodaje na policama trgovačkih lanaca dolazi po cijenama ispod proizvođačkih. Prošle smo godine predložili formiranje radne skupine u Ministarstvu poljoprivrede koja će analizirati cijene proizvodnje u zemljama iz kojih stiže meso lošije kvalitete koje se prodaje po cijenama kojima ne možemo konkurirati. Dodatni problem je kupovna moć u RH kao ograničavajući faktor jer potrošači na prvo mjesto pri odabiru hrane biraju cijenu, a je li proizvod domaći tek je šesto mjesto od kriterija koji su ponuđeni u istraživanju Europske komisije", kazao je Širjan dodajući kako se očekuje da će cijene mesa morati rasti te se unaprijed ispričava potrošačima koji "moraju shvatiti da to nije naš hir, nego prijeka potreba jer trenutačno stvaramo takve gubitke koji prijete da sektor dovedu do kolapsa".
Prije mjesec dana predstavnici stočarskih sektora Hrvatske poljoprivredne komore zatražili su niz kratkoročnih mjera, a koje uključuju jednokratne potpore sektorima, raniju isplatu potpora i pronalaženje načina da država obnovi robne zalihe. Odnosno, predstavnici stočarskih sektora traže zadržavanje što veće količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje. Smatraju to jedinim načinom da se adekvatno odgovori na globalne poremećaje i izuzetno veliki rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu.
"Ova godina izuzetno je teška za stočare, a trenutačni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu pod utjecajem je izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika izazvanih post covid-19 krizom", poručio je Širjan.