Nakon što je u Splitu zabilježeno više slučajeva hripavca, doznajemo da je na tom području od srpnja do danas oboljelo čak devet beba koje su zbog bolesti bile hospitalizirane.
No zaraženih je bilo i među starijom populacijom, pa su u istom razdoblju zabilježeni deseci slučajeva hripavca na tom područjunovih slučajeva.
Djelatnici jednog splitskog vrtića prošli tjedan upozorili su roditelje te im savjetovali da se jave svojim pedijatrima ili obiteljskim liječnicima kako bi se zaustavilo širenje bolesti i izbjegli epidemiju.
Zbog sve teže situacije sa širenjem hripavca Nastavi i zavod za javno zdravstvo Splitko-dalmatinske županije organizira sutra u 9 sati priopćenje za javnost o pojavnosti hripavca među necijepljenom dojenčadi i malom djecom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a s ciljem informiranja što većeg broja građana i poticanja roditelja na redovna cijepljenja dojenčadi i male djece.
Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis koja se nakon ulaska u dišni sustav brzo razmnožava i počinje stvarati toksine. Posljedica ovoga je oštećenje respiratornog epitela što rezultira stvaranjem gustog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja. Bolest na početku izgleda kao prehlada koja može trajati i dva tjedna, a nakon toga nastupa faza napadaja kašlja koja je često prvi indikator da se radi o ozbiljnijoj bolesti. Napadi kašlja obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.
Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog hripavca,a prenosi se kapljičnim putem dok je prijenos dodirom sa zaraženim predmetima rijedak, stoji na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Sama bolest može se podijeliti u tri stadija, od kojih svaki traje oko dva tjedna, a nekad i dulje.
Za odrasle ova bolest nije opasna, no jest za djecu, naročito za onu koja nisu primila cjepivo. Komplikacije su česte te kod nekih mogu ostaviti trajne posljedice pa čak i dovesti do smrti. U Hrvatskoj se prosječno godišnje prijavi 90-ak oboljelih.
Preventivne mjere kod hripavca su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine.
Davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena.
Izolacija oboljelih bi trebala trajati do isteka petog dana nakon početka antimikrobne terapije, a neliječene osobe treba izdvojiti tijekom 20 dana od nastupa simptoma.
Večeras u našoj središnjoj informativnoj emisiji RTL Danas ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije doc. prim. dr. sc. Željka Karin dat će detalje pojave hripavca na području Splita i odgovoriti na pitanja koliko je ta bolest opasna te zašto se sad pojavila. Gledajte nas od 19 sati na RTL-u!
POGLEDAJTE VIDEO: Zabranjene posjete u Splitu. Vraća li se korona? Beroš: 'Čuo sam se s Capakom'
