Onima koji vode moderne tvrtke, ne trebaju velike statistike i istraživanja jer su odavno shvatili kako je brz i stabilan internet izravno povezan s time koliko će biti konkurentni na tržištu.
Danas vam je sretan dan jer dobit ćete malu poduku iz ekonomije, potpuno besplatno! A ona kaže ovako: Želite veći BDP u zemlji? Ništa lakše. Poboljšajte internet i - gotovo! Tako bi se, tek malo karikirano, mogle protumačiti brojke do kojih je došla Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). Njihovo je istraživanje pokazalo da ako se penetracija mobilne širokopojasne mreže poveća za 10 posto, BDP raste od 0,6 do 2,8 posto kod razvijenih zemalja, a kod onih manje razvijenih uzrokuje još strelovitiji rast između 3 i 7 posto. Ako ovo zvuči nevjerojatno, čekajte tek da čujete kako brži fiksni širokopojasni internet poput dobrog goriva gospodarstvo vuče prema naprijed. Ako ga povećate za 10 posto, gospodarstvo se kod razvijenih zemalja penje od 3,5 do 6 posto, a kod manje razvijenih čak 10 do 15 posto! Šteta što na gospodarske tokove utječu i stotine drugih parametara, inače premijeri i ministri gospodarstva ne bi trebali previše razbijati glavu, već sve karte baciti na veću protočnost digitalnih informacija u zemlji.
"Nekad smo željeli lijepe i udobne urede, a danas nam je važan samo brzi internet"
Onima koji vode moderne tvrtke, ne trebaju velike statistike i istraživanja jer su odavno shvatili kako je brz i stabilan internet izravno povezan s time koliko će biti konkurentni na tržištu. A jedna od najperspektivnijih naših IT tvrtki svakako je FIVE. Nastali su 2005. kao tvrtka za proizvodnju mobilnih aplikacija, a do danas su poslovanje proširili na razne sfere, kao i broj zaposlenih. 250 radnika, čiji broj samo raste, radi u uredima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i New Yorku. U opisu tvrtke na web stranici velikim slovima iskače We deliver results ili Mi isporučujemo rezultate. Ne bi bila neka fora kad bi klijenti morali predugo čekati na rezultat jer još nije dovršen upload koji curi polako, polako. Koliko je važan stabilan internet ne samo u uredima, već i doma, objašnjava mi jedan od čelnih ljudi ove agencije, Sven Marušić.
“S obzirom na to kako su posljednjih godinu dana mnogi od nas uveli rad od kuće, uredi su se preselili u sobe i dnevne boravke. U takvim okolnostima, sve zahtjeve koje smo imali od internet providera na poslu, danas imamo i za kućni internet. Kvaliteta i brzina veze uvelike određuje kvalitetu nekog sastanka i mogućnost da digitalnim putem prenesemo poruke koje želimo. Sastanci nisu smjeli prestati jer na njima se dogovaraju poslovi, detalji projekata, milijarde sitnica koje se ne mogu tako lako dogovoriti običnim e-mailom. Callovi su u ovo vrijeme postali mjesto gdje se peglaju detalji i s poslovnim klijentima i unutar samog tima. A ako vam je internet spor i ćudljiv, nastaju problemi.
“Važna prezentacija na nestabilnoj vezi se lako može pretvoriti u noćnu moru. U direktnom kontaktu nije uvijek lako održati prezentaciju, osmisliti i prenijeti poruke koje želite poslati, uvjeriti sugovornike ili osvojiti naklonost publike. Ako u tako stresnim okolnostima imate dodatne tehničke probleme s vezom, onda se i najlakši sastanak može pretvoriti u noćnu moru. Na važnom prodajnom sastanku koji vodim iz dnevnog boravka u kućnim papučama, ne želim ponavljati pitanja poput: Čujete li me sada? Moram li ponoviti zadnje dvije minute? Vidite li moj ekran?“
Korona će jednom proći i život i poslovanje će se vratiti u normalu. No, one dobre stvari će sigurno ostati, a dobar, stabilan internet jedna je od njih. Sven tu nema nikakvih dvojbi.
“Svoj društveni i poslovni život smo preselili na internet i naravno da pri tome stabilnost veze doživljavamo kao osnovnu privatnu i poslovnu životnu potrebu. Nekad smo u poslovnom svijetu željeli lijepe i udobne urede, a danas nam je važan samo brzi internet. Nakon što ova nesretna situacija završi, a mi se vratimo u urede, neke stvari će zauvijek biti drukčije. Jedna od njih je i naš doživljaj brze internetske veze kao nužne životne i poslovne potrebe.“
Projekt brzog interneta
Potrebu prepoznaju i u mnogim drugim gradovima. Optički kablovi se polako, ali sigurno razvlače diljem zemlje. U projekt brzog interneta baca se i Ivanić-Grad, a gradonačelnik Javor Bojan Leš otkriva kako je grad kojem je na čelu već krenuo u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa brzom internetu i u područjima s nedostatnim komercijalnim interesom.
18.02.2015., Ivanic Grad - Gradonacelnik Javor Bojan Les. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
Gradonačelnik Javor Bojan Leš. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
“Projekt je ukupne vrijednosti oko 76 milijuna kuna, s tim da Europska unija osigurava 50 %,dok ostatak ulaže privatni operaterA1Hrvatska koji je nositelj projekta, a u partnerstvu s Gradom Ivanić-Gradom te Gradom Dugim Selom i općinama Križ, Kloštar Ivanić i Brckovljani. Projekt je u fazi pripreme dokumentacije za provedbu nabave za radove. Očekuje se početak radova na proljeće 2021.godine”
Ivanić-Grad se u projekt uvođenja ultrabrzog interneta ne priključuje ni dana prerano jer on se već širi diljem zemlje. Najmodernijom infrastrukturom A1 Hrvatska je već pokrila više od 550 000 kućanstava u našoj zemlji. Njih 100 000 počastilo se onim najbržim što internet u Hrvatskoj danas pruža - optikom koja donosi brzinu do čak 1 Gbps. U zemlji u kojoj se brzina interneta mjeri time koliko treba da se skine film, odgovor je - otprilike onoliko koliko Ferrariju treba da od 0 dođe do 100 na sat. Svega nekoliko sekundi. Oni koji se ne odluče ili iz nekog razloga ne mogu dobiti optiku, imaju priliku uvesti hibridno-optičku opciju koja također juri do 200 Mbps, a tu brzinu homebox uslugom mogu dobiti i oni koji žive u udaljenim krajevima poput otoka.
Ljudi danas vape za brzim internetom jer količina informacija koje kolaju diljem planeta eksponencijalno raste. 1992., na samim počecima interneta, ukupan je dnevni promet iznosio 100 GB. Znači - 100 GB su u cijelom danu potrošili svi privatni i poslovni korisnici na cijelom planetu. 2017. ta se količina podataka slala u manje od jedne stotinke sekunde. Do 2022. globalni internetski promet trebao bi dosegnuti čak 150 700 GB u sekundi. Znači, u jednoj sekundi kolat će 1500 puta više informacija nego u cijelom danu u 1992. godini.
"Optika pobjeđuje bakrenu žicu"
O internetu, a osobito onom mobilnom, teško da se u Hrvatskoj može naći bolji sugovornik od Krunoslava Ćosića. Nije stvar samo u tome da on kao novinar godinama prati IT industriju, već ima možda i najveću privatnu kolekciju mobitela na svijetu. Od prvog uređaja koji je ikad stigao u Hrvatsku i koštao je danas nevjerojatnih 14 i pol tisuća njemačkih maraka, do raznih ludih modela kakvi se pojavljivali tijekom posljednjih 30 godina. No, ovaj put s njime nismo razgovarali o mobitelima, već o tome što se kod njega promijenilo kad mu je u zagrebački stan provučen optički kabl za internet. K'o iz topa je odmah ispalio: „Optika je eksponencijalno poboljšala moj privatni i poslovni život!“
Na prvu se čini kao pretjerivanje, no Kruno racionalno objašnjava.
„Najbitniji je napredak ostvaren kroz brzinu prijenosa podataka koja više ne ovisi o broju priključenih uređaja niti se događaju opterećenja u mreži, kao što se to događalo korištenjem bakrene parice. Vrlo često uploadam video filmove dužine trajanja od 10 do 20 minuta što u praksi, preko optike, traje samo nekoliko minuta. Dok sam koristio priključak preko bakrene žice, to je trajalo između jedan do dva dana. Zbog toga sam u takvim situacijama upload obavljao putem mobilne mreže, koristeći mobitel kao hotspot.„
I Kruno se veseli uvođenju 5G tehnologije jer ona će omogućiti ogromne brzine i mobilnog interneta, unatoč tomu što nijedan od otprilike dvije tisuće njegovih starih mobitela neće moći zajahati na toj brzini. No sve više novih uređaja već je spremno za surfanje 5G-om koji će dobre, stare, ali sporije igrače brzo poslati na klupu, kao što će i optika uskoro smotati bakrenu žicu. Budući da je u našoj maloj zemlji nogomet sveprisutan, i ovu Kruno završava nogometom, makar on bio i onaj virtualni.
“Treba istaknuti još jedan veliki benefit bitan za igranje igrica, a to je latencija (kašnjenje) koja se mjeri u samo nekoliko milisekundi. U nekom opakom okršaju s prijateljem iz Australije to može presuditi ne samo u zadovoljstvu igranja nego i u pobjedi. Optika pobjeđuje bakrenu žicu s ogromnom (gol) razlikom.“
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom A1Hrvatska prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
