Stručnjaci Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije ponovno su utvrdili iznimno velik broj ličinki komaraca, zbog čega su izdali preporuke za novo zaprašivanje larve na području općina Draž, Kneževi Vinogradi i Erdut te grada Osijeka, piše Glas Slavonije.
Stanovnici ovih područja znaju što to znači. Ako se zaprašivanje ne provede za nekoliko dana, očekuje ih najezda letećih krvopija, korištenje sprejeva ili boravak u zatvorenim prostorima od ranog popodneva pa sve do jutra.
"Grad je započeo s larvicidnim tretmanima u vodi kojima se zaustavlja razvoj ličinki te sprječava izlijetanje komaraca, izjavio je Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka.
Kako bi imali točne informacije o stanju na terenu i tako procijenili kolika je opasnost o komaraca, Zavod svakodnevno prati zbivanja na području Osječko-baranjske županije te šalje obavijesti i preporuke za buduće tretmane.
"Važno je da se sve jedinice lokalne samouprave koje imaju legla komaraca uključe u programe kontrole brojnosti i pravovremeno odrade tretmane, prije svega ličinki, na svom području kako bi se izbjegle velike najezde", rekla je Nataša Turić, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
Bacanje novca na zaprašivanje
No u većini lokalnih samouprava na kojima haraju komarci, smatraju da ni od kakvih tretmana nema nikakve koristi. "To je čisto bacanje novca jer mi na našem području imamo tisuću kilometara kanalske mreže u ritskom području. To je nemoguće tretirati na taj način, tako da ovo što mi radimo nisu ni vatrogasne mjere, već je to čisto stvaranje psihološkog efekta na stanovnike. Veliko područje naše općine je nepristupačno, tako da je to uzaludan posao", tvrdi Vedran Kramarić, načelnik općine Kneževi Vinogradi.
Smatra da je jedino rješenje inicijativa župana Ivana Anušića o osnivanju posebne ustanove koja će se baviti problemom komaraca na županijskoj razini uz svu stručnu, financijsku i drugu pomoć države.
"Mislim da je to jedini način jer ovakvo parcijalno ponašanje, da svaka općina radi za sebe, nema smisla. Taj problem ozbiljno utječe na naše gospodarstvo jer nama je, osim poljoprivrede, glavna grana turizam. Rekao sam da svakoga tko na terasi nekog restorana na području naše općine predvečer od 17 sati pa nadalje u razdoblju od sredine lipnja do sredine kolovoza uspije pojesti večeru, ja častim tom večerom. Problem je zaista velik, ljudi koji se bave poljoprivredom strašno trpe jer je u plastenicima nemoguće raditi. To je ozbiljan problem koji zahtijeva ozbiljan pristup", objašnjava načelnik Kramarić.
Tri godine za uspostavljanje kontrole
Ravnateljica Nastavnog zavoda Turić problem vidi i u tome što se mjere suzbijanja ne provode kontinuirano i svugdje. "Da bismo mogli reći kako populaciji komaraca kontroliramo brojnost, moramo je spustiti na puno niže granice, odnosno moramo ih bar tri godine larvicidima raditi, ali na cjelokupnom području. Nužno je povezivanje tretmana u svim jedinicama lokalne samouprave koje se protežu uz to kritično područje. Kada kroz nekoliko godina spustimo tu razinu populacije, onda je možemo održavati.
Iako uspijevamo smanjiti brojnost na dva ili tri dana, to su vatrogasne mjere. Ako se tako nastavi, dugoročno neće biti dobro jer se taj biološki potencijal komaraca iz godine u godinu sve više povećava. Imat ćemo situaciju da ni adulticidnim tretmanima nećemo moći suzbiti. Ono što neprestano želimo uvesti i što sada radimo na ostvarivanju preduvjeta za tu tzv. integriranu kontrolu komaraca gdje treba biti puno više zastupljena mjera suzbijanja u samom stadiju ličinke", zaključila je Turić.
