"Nove su karte potvrdile da je cijeli priobalni dio Hrvatske kada su u pitanju potresi ugrožen, a neki lokaliteti posebice, poput šireg dubrovačkog i riječkog područja. Treći najugroženiji dio je onaj zagrebački", objasnio je Vlado Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe Hrvatske.
Iz karata se tako mogu iščitati maksimalne magnitude potresa koji bi mogli pogoditi najugroženije lokalitete, pa se tako zna da je na zagrebačkom području moguć maksimalan potres od 6,5 stupnja po Richteru, na riječkom području moguć je potres od 6,3, a na dubrovačkom od čak 7,5 stupnjeva po Richteru.
Također, zahvaljujući projektu koji je započeo prije tri i pol godine, Hrvatska je proširila svoju mrežu seizmoloških postaja. Prije projekta imali smo ih sedam, a danas ih je 13, piše Večernji list. Projekt je financirao NATO, a u njemu su sudjelovali Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Hrvatska se godišnje trese više od 1.000 puta
"Od NATO-a smo kroz projekt dobili dva akcelerometra koji bilježe jake potrese i pet seizmografa koji bilježe sve pojave i koji su na Brijunima, Dugom Otoku, Žirju, a dva će uskoro na Lastovu i Palagružu. Pa je broj postaja povećan za pet. No to je i dalje premalo za Hrvatsku", kazao je Kuk, dodavši da bi Lijepa naša trebala imati barem 30 postaja, koliko ih je otprilike u Sloveniji.
Situacija je tek nešto bolja u Zagrebu, koji je svjestan opasnosti sam financirao kupnju dva seizmografa, od kojih je jedan već u funkciji. Grad Zagreb također je platio istraživanje seizmičkog mikrozoniranja grada kako bi dobio uvid koje su zone najpogođenije potresima.
Kada se pak gleda ostatak regije najugroženija je Albanija, posebice njezin priobalni dio, a slična je situacija u Crnoj Gori. U principu sva priobalna područja su više ugrožena, a kako se ide prema sjeveru ugroženost od potresa opada.
Inače, Hrvatska se godišnje 'protrese' više od 1.000 puta.
Vezani članci:
arti-201105050644006 arti-201104270380006 arti-201104140409006 arti-201104100048006
