Pandemija u Bosni i Hercegovini (BiH) odnijela je u odnosu na broj stanovnika posljednjih mjeseci više života nego u bilo kojoj drugoj zemlji u Europi, piše novinar TAZ-a Erich Rathfelder u svom članku. "Pažnja bi se trebala usmjeriti na Zapadni Balkan, ali je EU zabavljen samim sobom", piše Christian Schwarz-Schilling za Deutsche Welle.
Dok se BiH bori s pandemijom, neuspjelim Covax-programom i vlastitim političarima, nekoliko dokumenata – takozvanih “non-papera” o BiH otišlo je za Bruxelles. Riječ je o neslužbenim dokumentima, napravljenim da testiraju mogućnost prihvaćanja političkih prijedloga.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je 22. ožujka u Bruxellesu “non-paper” koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da “pomogne” Bosni Hercegovini na njenom putu u EU.
U intervjuu za portal radiosarajevo.ba Grlić Radman je kazao da su njegov posjet BiH i razgovori s najvišim dužnosnicima te zemlje protekli u pozitivnom i ohrabrujućem ozračju.
Ovim “non-paperom” hrvatska vladajuća stranka HDZ podržava napore svoje sestrinske stranke – HDZ BiH – da promijeni Izborni zakon u BiH na takav način da se može održati blokada države BiH a uz to da se održi i stalna kontrola i utjecaj Hrvatske na donošenje odluka u BiH. Da ovo otvara put trećem entitetu i u konačnici njegovom pripajanju Hrvatskoj, na prvi pogled se ne prepoznaje u ovom “non-paperu”, prenosi dw.
Postupak u tišini?
Hrvatski “non-paper” izazvao je nezadovoljstvo mnogih. “Savezna vlada se zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine – s postojećim entitetima. Stvaranje trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ne može biti cilj reformskih napora iz perspektive savezne vlade”, stajalo je u odgovoru iz Berlina.
Član tročlanog Predsjedništva BiH Željko Komšić – bosanski Hrvat kojeg HDZ u BiH i Hrvatskoj ne prihvaća – napisao je vlastiti opsežni “non-paper” kao odgovor na “non-paper” Hrvatske i poslao ga 2. travnja u Bruxelles.
U tom dokumentu on osvjetljava, prema njegovu mišljenju, “nejasnu politiku EU-a, koja je pod snažnim utjecajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, te nedostatak neutralnosti delegacije Europske unije u BiH”, kao i sveukupno “pogrešan pristup Izbornoj reformi u BiH”.
Prije samo nekoliko dana Željko Komšić potvrdio je da je predsjednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavnog posjeta Sarajevu 5. ožujka rekao trojici članova Predsjedništva BiH da je u EU-u sve više glasova koji pozivaju na dovršetak raspada Jugoslavije. Pahor je istovremeno pitao je li moguća “mirna disolucija” BiH.
Prema Komšićevim riječima, on i Šefik Džaferović, bošnjački član predsjedništva, rekli su da mirno razdvajanje nije moguće, dok je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izrazio suprotan stav. Nije nikakva novina da Dodik godinama zastupa takvo mišljenje.
“Zapadni Balkan – put naprijed”
Moglo bi se zapitati, zašto jedna tako važna informacija tek sada izlazi u javnost. Jedan od vjerojatnih razloga je informacija da je u opticaju još jedan “non-paper” o “neriješenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata” nakon raspada Jugoslavije. Janša, međutim, poriče da je autor dokumenta.
Taj “non paper” pod naslovom “Zapadni Balkan – put naprijed”, koji je ovog tjedna objavio slovenski portal “necenzurirano.si” je sve drugo samo ne takav, kakav se u naslovu predstavlja. Prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Bruxellesu ga nazivaju “slovenskim papirom”.
Slovenski “non paper” je izazvao popriličnu pomutnju, jer se u njemu predlaže promjena granica u regiji i to tako da nastanu Velika Srbija, Velika Hrvatska i Velika Albanija. Bosna i Hercegovina bi bila podijeljena između Hrvatske i Srbije, a samo mali dio zemlje bi ostao Bošnjacima. Stoga nije ni čudo da su se protivnici ovog slovenskog “non papera” vrlo glasno pobunili u BiH, ali i u Crnoj Gori. Čak se spominju mogući oružani sukobi.
Upotreba sile, krvoproliće
U dokumentu se govori o “silent procedures” (“tihoj proceduri)” s nositeljima odlučivanja u regiji i međunarodnoj zajednici. Janša nije direktno opovrgnuo ovakve navode. Naglasio je da Slovenija “ozbiljno traži rješenja za razvoj regije kao i za EU-perspektivu Zapadnog Balkana”, ali da takve ciljeve upravo sprječavaju tvrdnje po kojima se slovenski “non paper” povezuje s prethodnim planovima podjele BiH”.
Pahor je u nastupu na slovenskoj POP TV rekao kako je tempo prespor: “U tom slučaju, svašta se može dogoditi na Zapadnom Balkanu, možda čak i uz upotrebu sile, pa ćemo opet gledati krvoproliće.”
Bez obzira na to da Američko veleposlanstvo u Sarajevu poziva na Daytonski mirovni sporazum i odbija povlačenje novih granica, takve “tihe procedure”, kako se navodi u “non-paperu”, su jako zabrinjavajuće vijesti – posebno pred održavanje sastanka ministara vanjskih poslova i ministara za europska pitanja zemalja članica EU-a danas.
Proces Brdo-Brijuni zajednička je slovensko-hrvatska inicijativa koju je Pahor pokrenuo 2010. godine i zbog cijele situacije ne može računati na podršku. EU se mora konačno pozicionirati protiv nacionalističkih i fašističkih težnji, uključujući i one u vlastitim redovima, i nastupiti na zapadnom Balkanu a posebno u BiH s jasnom, transparentnom i fokusiranom politikom, prenosi dw.
