"Tomislav Karamarko je naprasno prekinuo jedan politički eksperiment u čiji uspjeh već odavno postoje poprilične dvojbe", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung". List podsjeća i na to da je ova vlada formirana nakon dugih previranja "neuračunljivog Mosta".
"Koalicijskog sporazuma nema, isto tako nema ni prave intervencije premijera Oreškovića koji je čitavo vrijeme bio ovisan o jednom od svoja dva zamjenika", piše list.
Dnevnik "Berliner Zeitung" donosi komentar dobrog poznavaoca prilika na jugoistoku Europe, Norberta Mappesa-Niedieka u kojem se ovaj obračunava s političkom elitom Hrvatske, posebice s HDZ-om.
"Uzmite jednu stranku ogrezlu u korupciju i premažite je nacionalnim bojama: to je trenutno na istoku Europe prilično siguran koncept za uspjeh. Da taj koncept u Hrvatskoj nije funkcionirao nije znak za opuštanje: ni korupcije ni nacionalizma u Hrvatskoj ne nedostaje. No ove obje nevolje su u Hrvatskoj do te mjere povezane da si ponekad stoje na putu", kaže Mappes-Niediek i nastavlja s analizom posljednjeg HDZ-ovog izbornog uspjeha.
"Nakon što je prije nekoliko godina skinut s vlasti, a njihovi nasljednici na vlasti su Hrvatsku odveli u EU, HDZ se opet prebacio na ideologiju. Ali i sada kada govore 'nacija' zapravo misle 'novac'... No čak su i herojski kič, neprijateljstvo prema manjinama i pozivanje na ideje iz predmodernog doba bili dostatni za ponovno rođenje stranke. No u slučaju ponovnih izbora HDZ-u ponovno prijeti poraz", kaže se u komentaru te se dodaje da će od predvidljivog pada HDZ-a zbog manjka alternative ponovno "neuvjerljivi socijaldemokrati" biti ti koji će profitirati.
"Birači zapravo priželjkuju nacionalnog spasioca čistih ruku. Zapravo, kako pokazuje primjer Mađarske, čak ni ne mora biti čistih ruku nego samo odavati takav dojam", zaključuje se u komentaru "Berliner Zeitunga".
Švicarski "Neue Zuericher Zeitung" također "petomjesečni eksperiment" vlade Tihomira Oreškovića proglašava propalim, a kao glavni razlog za rascjep autor navodi osobu Tomislava Karamarka i umiješanost njegove obitelji u poslove oko INA-e i MOL-a.
Autor opisuje ideološku podijeljenost zemlje, tešku gospodarsku situaciju protiv koje se vlada bori isključivo najavama. Ali istodobno vidi i nešto pozitivnog u situaciji u Hrvatskoj.
"Koliko god je loša samoblokada snaga u Hrvatskoj, ona istodobno sprječava i neke negativne tendencije. U susjednoj Mađarskoj i Srbiji već godinama autokratske snage dominiraju državnim aparatom. Ove snage su potpuno izbrisale granice podjele moći u zemlji i istodobno vladaju i medijima. Hrvatska se teško može pretvoriti u ovakvu vrstu 'upravljane demokracije'. Doduše i ovdje nacionalističke ideologije dobivaju na snazi no u društvo duboko ukorijenjeni antagonistički milje se suprotstavlja prečvrstom vladanju samo jedne stranke", zaključuje "NZZ".
