Prema dostupnim informacijama, Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju jedino u Njemačkoj i to za: sezonsko zapošljavanje, zapošljavanje gostujućih radnika, zapošljavanje medicinskih sestara/tehničara, te zapošljavanje studenata za vrijeme ljetnih praznika. Temeljem važećih bilateralnih sporazuma, u Njemačkoj je prošle godine zaposleno ukupno 5.536 osoba. Najveći broj hrvatskih građana zaposlio se, kako poručuju sa Zavoda, na sezonskim poslovima – njih 5.298. S ciljem usavršavanja jezičnog i stručnog znanja (gostujući radnici) zaposlene su 188 osobe raznih struka do 40 godina starosti i to na razdoblje od 18 mjeseci te 50 medicinskih sestara/tehničara.
Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno vremensko razdoblje. U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti (primjerice lunaparkovi) koji mogu raditi do devet mjeseci.
Djelatnosti u kojima se tradicionalno nude poslovi sezonskim radnicima u Njemačkoj jesu poljoprivreda (sadnja – ratarstvo, vrtlarstvo; berba šparoga, jagoda, jabuka; vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, prerada voća i povrća), hotelijerstvo i ugostiteljstvo te područje zabave.
Sat rada u poljoprivredi tri, u ugostiteljstvu oko pet eura
Pretragom iskustava ljudi koji su u Njemačkoj već radili, Glas Istre doznaje da se za sezonske poslove branja šparoga neto isplata obračunava po satu rada, a on, kad se odbije trošak smještaja, jednog ili dva obroka dnevno, osiguranja u slučaju nesreće, iznosi nešto više od tri eura. Za pomoćne poslove u ugostiteljstvu definira se mjesečna bruto plaća od oko 1.300 do 1.500 eura (prije odbitaka troškova za smještaj i obrok koji je poslodavac dužan osigurati radniku).
Jedan mladić koji je prihvatio posao pomoćnog radnika u kuhinji zarađivat će, kako priznaje, 7,5 eura po satu bruto, od čega mora platiti smještaj te financirati prehranu. Prema njegovom dosadašnjem iskustvu, ne isplati se raditi manje od deset sati na dan i uzeti više od dan odmora u tjednu. Tako se, nakon četiri mjeseca rada u takvom ritmu, kući može vratiti s oko 3.500 eura.
Branjem šparoga u Njemačkoj za dva mjeseca jedna radnica iz Slavonije je pak zaradila čistih 20.000 kuna. "Moj suprug ovdje radi za malo više od dvije tisuće kuna. Imamo dvoje djece i da ne idem u Njemačku raditi, bili bismo kruha gladni. Teško mi je otići, ali moram", kaže ova sezonska radnica.
Idiličan 'život na sjeveru'
Nakon grupe "Mladi napustimo Hrvatsku", koja je nadmašila okvire popularnog Facebooka na kojem je nastala, razočarani mladi osnovali su i grupu "Idemo u Švedsku". Jedna od članica grupe koja živi i radi u Švedskoj posljednjih 18 mjeseci opisala je ovako život "na sjeveru":
"U Švedskoj sam dobila posao i radim u jednom vrtiću. Nas četiri odgojiteljice na 16 djece! Smijeh. Nakon intervjua, kad su mi javili da sam primljena, odmah su htjeli pregovarati za plaću! Pregovarati? U Hrvatskoj se to ni ne spominje..." U anketi koju je proveo portal MojPosao, 84% ispitanika je reklo da namjerava potražiti bolje poslovne prilike izvan hrvatskih granica.
Anketa je provedena na 1.000 osoba, a čak 64% ispitanih namjerava u inozemstvo otići unutar sljedeće dvije godine. Riječ je o ispitanicima koji smatraju da u Hrvatskoj za njih "nema posla" ili je slabo plaćen, te kako je opće raspoloženje u državi "depresivno".
"Diplomirao sam prije godinu dana i ne mogu naći posao. Dao sam si rok do Nove godine za Hrvatsku, poslije toga idem van", kaže jedan ispitanik, a drugi objašnjava: "Nemam izbora. Moje inozemne kvalifikacije, magisterij (USA) i doktorat (UK), ovdje nisu potrebne."
Od konkretnih poslova, zbog kojih planiraju napustiti Hrvatsku, ispitanici navode rad na kruzeru te poslove kao što su pomoćni kuhar ili čuvanje djece, a pokazuju interes za odlazak u Njemačku i Švedsku, zatim Dubai, Kanadu, Australiju i SAD.
Hrvatsku unutar dvije do pet godina namjerava napustiti 16% ispitanika, a 4% ispitanika Hrvatsku bi napustilo za više od pet godina.
Hrvatsku ne namjerava napustiti 16% ispitanika. Njihovo je mišljenje da živjeti u inozemstvu 'nije tako idealno kao što ljudi misle'. Ova skupina ispitanika naglašava svoju veliku privrženost bližnjima, ali i prednosti blizine obitelji: "Nemam financijske ni obiteljske sigurnosti u nepoznatoj zemlji. Ovdje mi ipak obitelj financijski pomaže da preživim dok ne nađem posao, a i ne znam baš strane jezike", priznaje jedan od ispitanika.
Najzanimljiviji odgovor je bio onaj gdje je jedan ispitanik rekao kako ne namjerava otići u inozemstvo jer kaže da voli izazove, a da nigdje nema većeg izazova nego 'preživjeti u Hrvatskoj'. (Media servis)