Hrvatska je i dalje rekorder po prikupljanju PDV-a, što znači da je, kada je riječ o tome, na prvom mjestu i "šiša" ostale 27 članice Europske unije. Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska u 2020. godini planira prikupiti 74,3 milijuna kuna od poreza na dodatnu vrijednost. Kod nas se prikupi 13,5 posto BDP-a vrijednog poreza. Za razliku od nas, primjerice Mađarska s većom općom stopom tog poreza, prikupi manje od desetine svog BDP-a.
10.02.2016., Sibenik - Razlicite novcanice raznih valuta i apoena. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
To što smo rekorder po prikupljenom PDV-u pokazuje da je hrvatska ekonomija ovisna o potrošnji kao i o visokom udjelu turizma u cjelokupnom gospodarstvu. Analiza Eurostata pokazala je da je udjel poreza u BDP-u Hrvatsku smjestio među zemlje višeg stupnja opterećenja porezima, ali ipak ne u najveći. Ono što je vidljivo jest, da je vrijednost ukupnih poreza i doprinosa tijekom godina narastao na 38,6 posto BDP-a iako se provode rasterećenja kroz četiri kruga porezne reforme.
Ne treba čuditi udjel poreza u BDP-u koji je porastao u prošloj godini jer nam porezni prihodi rastu brže od gospodarstva.
Prihodi od PDV-a narasti više nego što je planirano proračunom
U analizi Eurostata vidljiva je i struktura poreznih prihoda. Budući da Hrvatska planira iduće godine prikupiti 56 milijardi kuna od PDV-a, a trošarine će državi donijeti još 16,5 milijardi kuna. To znači da će prihodi od PDV-a narasti za 3,5 posto, a u proračunu je planiran rast od samo 2,5 posto, što znači da se nastavlja trend u kojoj državni prihodi i potrošnja rastu puno brže nego BDP, piše Večernji.
01.01.2017., Sibenik - U novogodisnjoj noci u ponoc pocela je primjena novog povecanja stope PDV-a od 25 posto za ugostiteljske usluge. Stopa PDV-a za ugostiteljske usluge promijenjena je u sklopu nedavno usvojene porezne reforme, odnosno za te se usluge povecava s dosadasnjih 13 na 25 posto i stupa na snagu s 1. sijecnjem 2017., sto je treca promjena te stope u pet godina. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Na kraju godine se uglavnom prikupi više PDV-a nego što je predviđeno i planirano pa zbog toga već dvije godine za redom gledamo korekciju tog poreza prema gore, što dodatno pokazuje negativnu značajku hrvatskog gospodarstva. No, ima i pozitivnih osobina PDV-a u Hrvatskoj jer se njime dio poreznog opterećenja prelijeva i na strance, odnosno turiste. No, taj efekt će sljedećih godina biti smanjen jer se smanjila stopa PDV-a za ugostiteljske usluge.
Država slabo oporezuje bogate
Ono što je karakteristično za zemlje u blagostanju jest oporezivanje bogatstva i reintijerskog načina života. Takav "welfare state sustav" najbolje je razvijen u Skandinaviji, što pokazuju podaci o prikupljanju poreza. No, Hrvatska nikada nije išla za time i jačeg oporezivanja rente pa je porezno opterećenje na prihode od najma samo devet posto, a porez na nekretnine doslovno ne postoji. Donedavno je dohodak bio visoko oporezivan, međutim porezna reforma je taj dio nameta na plaću odnijela.
Mi godišnje samo 6,5 posto BDP-a, odnosno oko 26 milijardi kuna godišnje ostvarimo od oporezivanja bogatstva i dodatnih prihoda, dok od PDV-a ostvarimo dvostruko više. Niti jedna vlada do sada nije vodila politiku tako da uđe dublje u uporezivanje rentnog načina života, a kada je riječ o porezu na nekretnine - tu je posebno zazirala. Da je to bila greška pokazuje uzlet cijena nekretnina, piše Večernji.
