AKO POBIJEDE NA IZBORIMA: Evo kako stranke planiraju smanjiti nezaposlenost
Ljudi koji ne žele glasovati najčešće navode ove razloge, a evo i protuargumenta.
1. Nemam za koga glasovati
Državno izborno povjerenstvo prihvatilo je 166 kandidacijskih lista, od čega je 161 stranačka, a pet je neovisnih. Na listama je ukupno 2.311 kandidat. Prvi put građani Republike Hrvatskena parlamentarnim izborima mogu glasovati i preferencijalno. To znači da osim određene liste, mogu zaokružiti i kandidata na listi kojeg preferiraju. Pa vi sad recite da od 2.311 kandidata nemate za koga izabrati. Ako smatrate da baš ni jedan od njih ne zaslužuje vaš glas - poništite listić.
2. Ne da mi se tako često ići na izbore
Politolog, profesor Ivan Tanta za Dnevnik.hr dao je veoma slikovit argument protiv ove tvrdnje. "Kao građanin nisam samo netko tko ima prava već moram preuzeti i obvezu, a to znači da moram sudjelovati u životu svoje zemlje - ta potreba znači da moram i demonstrirati svoj politički stav i to između ostaloga i zato što se može dogoditi da manjina glasača u datom trenutku izglasa vlast koja će biti nametnuta većini koja je nije izabrala", rekao je doc.dr.sc. Ivan Tanta.
3. Na putu sam
Ne biti u mjestu prebivališta na dan izbora nije ispirka za neglasovanje. "Ako netko zna da neće biti u mjestu prebivališta na dan izbora, a želi glasati, to može još deset dana prije izbora napraviti tako da se privremeno upiše negdje drugdje", poručuju iz ministarstva uprave.
4. Glasovao sam prošli put
Nekoliko je razina vlasti koje hrvatski građani biraju na izborima. Ovoga puta biramo zastupnike u parlament koji će potom formirati Vladu. Posljednji smo put to učinili prije četiri godine. Kako zastupnicima u Hrvatskom Saboru, tako i Vladi istječe mandat, tako je potrebno iznova birati ljude koji će formirati vlast za naredne četiri godine. Ukoliko ste glasovali ‘prošli put’ mandat koji ste povjerili svom odabiru, sada istječe.
5. Ne može moj jedan glas promijeniti ništa
Prema statistici omjera izlaznosti, važećih i nevažećih glasova, ispada da jedan glas može itekako mnogo. Na primjer: upravo samo jedan glas utječe na broj izašlih birača, na broj važećih listića koji su ključni za raspodjelu mandata, hoće li neka stranka dobiti mandat više ili mandat manje, ali isto tako i koja osoba s liste dobiva mandat, naročito u preferencijalnom glasovanju. Samo jedan glas utječe na ukupni zbroj i u potpunosti može mijenjati ishod izbora, odnosno odrediti vlast za sljedeće četiri godine.
6. Nemam ja vremena za to/istekla mi osobna
Glasovanje traje veoma kratko, a biračko mjesto vjerojatno vam se nalazi na putu do trgovine, kafića u kojem pijete na kavu. Kada dođete na biračko mjesto, potrebno je samo pokazati osobnu iskaznicu da bi se ustvrdio vaš identitet i zabilježilo da ste na izborima bili, kako nitko poslije ne bi mogao dati glas umjesto vas, te na kraju zaokružiti opciju koju ste izabrali i glasački listić ubaciti u kutiju. Nemate putovnicu, a osobna vam je istekla prije nekoliko dana? Nema veze - prema novim uputama prihvatit će i vozačku...
7. Ne zanima me politika
Koliko god da vas politika ne zanima, ona kroji glavne konture vašeg života. Upravo zbog prijašnjih izbora građana ove zemlje pojedine se stvari kažnjavaju zakonom, pojedine ne, pojedine su dopuštene druge pak nisu. Možda vas ne zanima politika u njezinim pojedinim segmentima, ali zasigurno vam je važno u kojem smjeru će ići odluke Vlade - hoće li biti konzervativne, liberalne, brinuti o okolišu ili ga zanemarivati, oporezovati bogate i nekretnite ili poticati invenstiranje ... Niz je odluka i razloga zbog kojih se donose, a barem jedna vam je zasigurno veoma važna. Uostalom, gledajte na to ovako- ako ne izađete na izbore nemate pravo brigovarati budućoj (staroj/novoj) Vladi.
8. Isto će mi biti tko god bio na vlast
To baš nije sasvim točno. Svaka koalicija i svaka stranka ima smjer u kojem želi voditi zemlju, na vama je da odlučite koji vam je draži. Da, možda će političari lagati ( osobito u predizborno vrijeme) ali se razlikuju u temeljnim idejama i pravcima.
9. Ionako se sve odluke donose u Bruxellesu
Ni to nije baš sasvim točno. Institucije Europske unije, čija je članica i Hrvatska od 2013. godine, donose okvir djelovanja i politika, ali na svakoj je zemlji članici da ih implementira onako kako to odredi ona politička opcija kojoj su građani povjerili mandat. Iako dio EU, svaka nacionalna država unutar granica svoje države djeluje samostalno, pa tako i Hrvatska.
