Već prolazi deseta godina od posljednjeg popisa stanovništva, a Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske već se uvelike priprema i organizira za novi, piše Večernji list.
Kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih deset godina, a od 1. do 28. travnja sljedeće godine popisivat će se – stanovništvo, kućanstva i stanovi. Ravnatelj Državnog zavoda Ivan Kovač kaže da će ovaj ogromni posao stajati od 140 do 175 milijuna kuna, a provodit će ga vojska od 17.000 popisivača i kontrolora.
Ovo je drugi popis koji provodi Hrvatska, a u novome će se pratiti sva obilježja stanovništva koja smo pratili u prošlom popisu s dodatkom nekih novih pitanja. U novom popisu, u skladu s kriterijima EU, neće biti obuhvaćeni 'gastarbajteri', nego samo osobe koje se redovito, na tjednoj bazi, pojavljuju na prostoru Hrvatske.
Čak ni osobe koje u RH dolaze jednom mjesečno neće se smatrati stanovnicima, a ni studenti koji studiraju u inozemstvu, neovisno o učestalosti dolazaka kući. No, uključit će se strani studenti i zaposlenici koji rade u RH. Hrvatska će tako u lipnju 2011. imati prve podatke u kojima će pisati npr. koliko Kineza živi i radi u RH, jer i oni će se smatrati stanovnicima.
Osim 'gastarbajtera' i dijaspore u ukupno stanovništvo neće ući ni primjerice izbjegli Srbi jer se ne obuhvaćaju oni koji su izvan Hrvatske dulje od godinu dana i ne dolaze na tjednoj razini. Popisivači će popisati sve koji se zateknu, ali neće svi ući u ukupno stanovništvo.
Prvi se put, kaže Kovač, postavlja i pitanje o zaposlenosti u tjednu koji je prethodio popisu, o sredstvu putovanja na posao ili informatičkoj pismenosti. Popis stanovništva 2001. pokazao je da Hrvatska ima 4,4 milijuna stanovnika, a prosječna starost stanovništva bila je oko 39 godina. Udio mladog stanovništva, odnosno onog od 0 do 14 godina, bio je 17,1 posto, a starog, koji čine osobe koje imaju 65 i više godina, 15,7 posto.
Nepismenih je bilo 1,8 posto, a udio visokoobrazovanih u populaciji od 15 i više godina oko 12 posto. Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate popisa 2011. do 30. lipnja 2011., otprilike dva mjeseca nakon završetka popisivanja. Doznat ćemo i podatke o siromaštvu, odnosno bogatstvu stanovništva. Posebno će biti zanimljivi podaci o emigraciji i imigraciji.
Od 2000. do 2009. godine BDP po glavi stanovnika porastao je sa 5229 na 10.245 eura, broj diplomiranih sa 13.510 na 30.156, broj mobitela sa 1,122.111 na 6,035.067, a broj korisnika interneta sa 148.247 na 2,495.453. Popis daje temeljitu sliku demografskih, etničkih, obrazovnih, ekonomskih, migracijskih i drugih obilježja stanovnika. Stoga se i koristi kao podloga za planiranje politika. Kvalitetni podaci su pretpostavka i za kvalitetne analize tako da je svakom građaninu u interesu aktivno sudjelovanje u popisu.
''Svi individualni podaci koje Državni zavod za statistiku prikuplja, a to su podaci koji se mogu povezati s određenom osobom ili poduzećem, službena su tajna i iskazuju se isključivo u skupnom obliku, kao npr. prosjek ili indeks. Prema tome, građani se ne moraju bojati da će informacije koje nam u okviru popisa daju biti stavljene bilo kome na raspolaganje. Pozivam naše građane da sudjeluju u popisu i da bez ikakvih ograda daju popisivačima točne i potpune informacije'', rekao je Kovač za Večernji list.
Prethodni članci:
arti-201009200586006 arti-201007010573006
