Deset godina već maturanti u Hrvatskoj polažu državnu maturu, ali nikad je nisu napisali gore nego ove godine. Potvrdili su to i konačni, danas objavljeni rezultati:
1041 gimnazijalac pao je maturu iz obveznih predmeta, što je porast od čak 60% u odnosu na lani kada ih je palo 649-ero. 6947 učenika strukovnih škola također je palo maturu.
Ukupan broj negativnih ocjena iz matematike i hrvatskog je 8748 - što je 16% više nego lani a brojni su učenici dobili negativnu ocjenu iz oba predmeta.
I po svim drugim pokazateljima učenici su maturu riješili slabije nego inače: pa je ove godine sve točno iz dva predmeta, fizike i matematike, imala samo jedna učenica, lani ih je bilo 11.
Je li problem u maturantima, ispitima ili cijelom sustavu, u RTL Direktu smo pitali ravnateljicu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Ivanu Katavić.
"I prošle godine je bilo jednako loše"
"Tko je kriv za ovako loš rezultat? Gotovo 10% gimazijalaca je palo maturu - to sigurno niste očekivali", pitao je Šprajc na početku:
"Zapravo smo očekivali. Očekivali smo zato jer se provode istraživanja koji pokazuju ove trendove. I prošle godine je bilo jednako loše. Odgovorni su svi oni koji čine ovaj sustav", kazala je Katavić.
Možda jednostvano matura nije usklađena sa obrazovnim sustavom?
"U zadnjih nekoliko godina je došlo do zamjene teza. Dogodilo se to da su nastavnici počeli pripremati učenike za ispit državne mature. Vi tako direktno utječete da kod učenika ne razvijate njegove kompetencije", tvrdi Katavić i dodaje:
"U konačnici, valja istaknuti to da sve ispite rade nastavnici koji predaju učenicima", kazala je u Direktu.
Kaže da prije nije bilo bolje, odnosno da je 2015. počelo pogoršanje.
"Obrazovanje i dalje ostaje statično", naglasila je.
Potom joj je Šprajc pročitao primjer ispita iz biologije.
"Kada se vrednuju zadaci otvorenog tipa imate više mogućih odgovora. Različte se kompetencije učenika ispituju", odgovorila je.
"Jokić je s pravom kritičan"
Od sljedeće godine učenici mogu položiti maturu i ako iz eseja iz hrvatskog jezika doslovno predaju prazan papir. Boris Jokić kaže da je to katastrofalno, napomenuo je Šprajc.
"S pravom je kritičan. Zadnji podaci pokazuju da smo ispod razine. Ne znam kako pomažemo učenicima da razvijaju kompetencije pisanja. Sadržaj i uvjete provedbe propisuje Ministarstvo", poručila je.
"Nije li uvođenje prijamnih ispita, koje su mnogi fakulteti uveli, zapravo pokazatelj da oni ne vjeruju u državnu maturu", pitao ju je Šprajc.
"Mislim da to nije znak. I današnja državna matura ima dva cilja: potvrda završnosti, a druga je za fakultete. Neki fakulteti prijamne ispite uvode jer su specifični", kazala je Ivana Katavić.
