Najveća slovenska luka danas je pomorski most između Europe i Dalekog istoka, a Rijeka je tek na margini. Po opsegu prometa joj se približava luka Ploče.
Ulazak Slovenije u EU dao luci Kopar znatnu prednost
DW analizira zbog čega je došlo do takvog razvoja situacije i piše kako je za riječki prometni pravac rat u Hrvatskoj imao izuzetno negativne posljedice. Sigurnost koridora tada je bila upitna. Poslije rata nije bilo održive dugoročne strategije prometnog razvoja, a posljedice toga se i danas osjećaju. Slovenija je u međuvremenu iskoristila ulazak u EU te luci Kopar time osigurala dodatnu konkurentnost. Kada je pak Hrvatska ušla u EU, nije došlo do značajnih promjena.
Riječka luka i brodogradilišta jedini su preostali simbol nekad jake industrijske Rijeke, no danas dijelovi te luke više izgledaju kao muzej nego kao moderna, organizirana i iskorištena luka. Prema podacima o prometu, sve se više produbljuje razlika između te dvije luke: promet je u Kopru prošle godine narastao za šest posto, a u Rijeci samo za dva posto. Od sedam tisuća radnika koji su u riječkoj luci bili zaposleni 1990., sada ih je ostalo tek 700. Dijelom je to zbog razvoja tehnologije, ali velikim dijelom i zbog gubitaka.
Pomorski stručnjak Juraj Bukša smatra da se takav razvoj situacije u riječkoj luci dogodio i zbog pogrešne pomorske i prometne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nedostaje vizike i strategije razvoja, smatra Bukša.
'Dok smo mi dopustili da naš biser propada, Luka Kopar se razvijala. Specijalizirala se za kontejnerski i ro-ro promet te djelomično promet drva. Izgradila je moderne lučke obale i skladišta, povezala je luku s ravničarskom prugom te autocestama sa srednjom Europom. Za to vrijeme mi nismo radili ništa nadajući se da teret neće otići. No, otišao je', rekao je Bukša.
Čak i da riječka luka počne raditi sve ono što je Kopar dovelo u bolju poziciju, smatra da se situacija ne bi puno promijenila.
'Neiskorišteni kapaciteti znače da ipak ima perspektive'
Da koparska luka velik dio svojih prihoda ostvaruje zahvaljujući automobilskom terminalu kojeg Rijeka nema, smatra prometni stručnjak Jakov Karmelić i upozorava stoga da ne treba generalizirati. On ipak vidi svjetlo na kraju tunela i smatra da neiskorišteni kapaciteti riječke luke znače perspektivu. Luka Kopar imala je prednost, smatra Karmelić, ulaskom Slovenije u EU, kada je riječ o kontejnerskom prometu.
Iako novoizgrađeni kontejnerski terminal na Brajdici sada radi sa samo 30 posto kapaciteta, od sredine prošlog desetljeća traje izgradnja Zagrebačke obale, još jednog kontejnerskog terminala u samom središtu grada, piše Deutsche Welle.
Bukša smatra da bi na Zagrebačku obali trebalo prebaciti kompletan teret luke Rijeka, te da bi Rijeka trebala ponovno postati primorski grad vraćanjem napuštenih lučkih prostora gradu.
'Riječ je o desecima tisuća kvadratnih metara površine uz samo more. Rijeka svoju budućnost mora bazirati upravo na tom prostoru. Zamislimo samo ogromnu modernu marinu u samom centru Rijeke, sa svim potrebnim sadržajima, hotelima, stanovima', kaže Bukša.