Maske su na brojnim mjestima obvezne, no ne nose ih svi, a to nerijetko dovede do svađe, pa i ozbiljnog sukoba.
Gradić na zapadu Njemačke završio je ovih dana u svim svjetskim medijima. Zbog brutalnog i hladnokrvnog ubojstva 20-godišnjeg prodavača na benzinskoj postaji koji je 49-godišnjaka upozorio da stavi masku.
Zašto dolazi do sukoba i jesu li mjere pravi uzrok ili samo okidač?
"Da, potpuno sam šokiran što se tako nešto može dogoditi u našem rodnom gradu Idar-Obersteinu. Cijelu večer razgovaram s policijom i dobivam njihove izvještaje i doista sam shrvan što se tako nešto dogodilo u Idar-Obersteinu. Zapravo, teško možete riječima opisati kakva se tragična situacija ovdje dogodila", kazao je Frank Fruhauf, gradonačelnik Idar-Obersteina.
Osumnjičeni, kojeg policija, prema pisanju stranih medija, povezuje s ultra desničarskim pokretima i poricateljima covida, na benzinsku je postaju prvi put došao u subotu oko 8 navečer. Htio je kupiti pivo, a prodavač ga nije htio poslužiti jer nije nosio masku.
"U 21:30 počinitelj se ponovno pojavio u prostorijama benzinske postaje i ušao u prodajnu prostoriju. Ovaj put je pokrio usta i nos. Počinitelj je iz izloga uzeo paket od šest piva i otišao do blagajne. Ondje je uklonio masku s usta i nosa. Prodavač ga je ponovno podsjetio da mora nositi masku. Počinitelj je zatim izvukao revolver i upucao blagajnika u glavu", ispričao je Kai Fuhrmann, javni tužitelj Bad Kreuznacha.
Na policijskom ispitivanju bio je jasan u svojem odbijanju epidemioloških mjera. "Što se tiče motiva, izjavio je da ga situacija s pandemijom koronavirusa jako opterećuje. Osjećao je da ga je ova situacija sve više gura u kut i nije vidio drugi izlaz osim ovog u kojem je, kako kaže, dao primjer", kaže Fuhrmann.
Psihologinja s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta objašnjava - događaj u Njemačkoj trebamo gledati kao izolirani slučaj.
"U svakom slučaju to treba gledati kao izolirani slučaj, koji naravno trebaju razmotrite institucija koje se time bave. On je samo jedan strašno strašno daleke ekstrem onoga što se događa sa epidemiološkim mjerama, odnosno s poštivanjem epidemioloških mjera", tvrdi Tanja Jurin, profesorica Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Sličan slučaj dogodio se i u američkoj saveznoj državi Michigan u svibnju prošle godine. Zaštitar u prodavnici ubijen je nakon što je ženu upozorio da stavi masku na lice.
"Postoji nadzorna snimka koja potvrđuje tu prepirku. Svjedoci su na licu mjesta rekli da su dvojica Afroamerikanaca ušla u trgovinu u tamnoj odjeći. Jedan je bio mlađi, drugi stariji. Jedan od njih počeo je vikati na Munerlyn zbog nepoštivanja njegove žene. Drugi muškarac tada odlazi do Munerlyn i puca u nju. Oba muškaraca tada izlaze iz trgovine", rekao je David Leyton, javni tužitelj okruga Genesee.
Nasilje diljem svijeta
Slično se dogodilo i u Francuskoj. 59-godišnji vozač autobusa umro je u bolnici u lipnju 2020. nakon što ga je prebila skupina putnika od kojih je zahtijevao nošenje maske.
"On je bio na poslu, od njega se tražilo da provodi pravila i radi svoj posao najbolje što može, a ta pravila ne poštuju svi. Izmaknulo je kontroli, primio je smrtonosni udarac, udarac s leđa. Pao je, pao je odmah u duboku komu. Ne možemo ništa učiniti, duboka koma. To je bilo nemilosrdno, bilo je ekstremno nasilno, inzistiram na terminu ekstremo. Ne možete tako nasilno reagirati, to je nevjerojatno", ispričala je Veronique Monguillot, supruga ubijenog vozača autobusa.
"Teško je komentirati kako se objašnjava da je netko drugom čovjeku oduzeo život. Mislim, nikako. To su brojni čimbenici u pitanju, ne samo da je neko bio razjaren, to je bio samo okidač. Vrlo često pomislim epidemiološke mjere nisu problem same za sebe, one samo prezentiraju nešto drugo u tom času, kada nastane konflikt između onih koji smatraju i zahtijevaju od drugih da se epidemiološka mjera poštuje, za razliku od onih koji smatraju da se epidemiološka mjera ne treba poštovati", objasnila je profesorica Jurin.
Diljem svijeta možemo vidjeti nasilje i netrpeljivosti zbog poštivanja, odnosno nepoštivanja epidemioloških mjera. U Teksasu na prosvjedu roditelja zbog obveznog nošenja maski u osnovnim školama napadnut je jedan od učitelja. Žena u Las Vegasu je uhićena nakn što je napravila scenu na roditeljskom sastanku.
Jedan od najnasilnijih incidenata kod nas dogodio se u veljači ove godine na Općinskom sudu u Splitu. Nakon što je u hodniku maknuo masku, pravosudni policajci upozorili su muškarca da je stavi. On je jednog uhvatio za vrat, nakon čega su ga svladali silom.
Iaoko nenasilan, slučaj škole u Krapinskim Toplicama još je svjež. "Pitam ja vas je li ovo koncentracijski logor ili škola. Ne tražimo ništa materijalno, tražimo život, slobodno disanje, slobodu", pitao je tijekom incidenta otac dječaka koji u školu nije nosio masku, Kristijan Gaćina.
Tanja Jurin sudjelovala je u istraživanju provedenom na Filozofskom fakultetu, gdje su, uz ostalo, istraživali i stavove o podržavanju epidemioloških mjera.
"Ono do čega dolazi problem je da maske predstavljaju neko ponašanje koje ljudi jednostavno prepoznaju. Ja ne mogu znati jeste li vi cijepljeni ili niste, ali vidim nosite li nosite masku ili ne. Iz moje perspektive, to će meni možda biti interpretacija da vi zapravo želite mene ugroziti. Kada je tako, ljudi su već nekako potrošeni i slabog su kapaciteta da komuniciraju ljepše i stalno smo izloženi da se u medijskom prostoru komunicira neću reći agresivno, ali nekonstruktivno, na društvenim mrežama osobito i onda na neki način čim osjetimo tu veliku ugrozu nećemo nikada prijateljski nastupiti ili ćemo rijetko prijateljski postupiti pa ćemo uvijek izazvati kontra efekt", pojašnjava Jurin.
Kako je zapposlenicima koji upozoravaju?
Maja Šuput u dućanu u Kutini radi oko godinu dana. "Meni je stvarno već dosta opominjanja i stalno molimo da stave masku. Postoje situacije u kojima cijeli dan dolaze kupci i ne nose maske, kao da se nama koji radimo tu 8 h nose te maske. I nama je dosta, a njima je teško tih par minuta što uđu u trgovinu staviti masku", kaže trgovkinja Šuput.
Kao blagajnica, Maja svakodnevno upozorava ljude da nose maske. "Ponekad nije ugodno, bilo je ljudi koji bi se odmah svađali. Znači odmah krenu ma šta će mi maska, deru se čak, bilo je svakakvih situacija. Kolegice su imale jedan sukob, bio je jako neugodan kupac. I od tada su rekle: jednostavno, ne želimo više opominjati jer ne želimo u takve situacije ni dolaziti", ispričala je.
"Pojedinci komentiraju da ne vjeruju u to, da nemaju koronu, da
su cijepljeni.
Ima svega, nije to neki posebno težak posao, ali imamo posla
zbilja ima svakakvih ljudi. To je ono čega najviše trebamo biti
psihički spremni i pripremljeni", dodaje Maja.
Voditelj poslovnice u kojoj Maja radi, Goran Todorov većinu je svog života radio na benzinskoj postaji.
"Ako primijete da je netko agresivan ili, što sada pričamo o tim maskama, mi ne možemo tu biti policajci, uz sav posao koji radimo, trebao bi to netko drugi raditi. Dovoljno je samo uz pozdrav i nekakav ugodan razgovor upozoriti. Ako postoji odbijanje, isti tren treba taj razgovor završiti i čak ostaviti neka taj čovjek odradi ti što treba. Ne treba tu biti pretjerane filozofije, niti agresive, pogotovo od prodavača. Ne treba se dokazivati tko je tu u pravu, a tko nije.Bitno je primjetiti i vidjeti kako ćete se obratiti kupcu. Svaki čovjek je drugačiji, mi ne znamo s kakvim on problemima ulazi9i najbitnija nam je ta ljubaznost", ispričao je voditelj dućana u Kutini.
Tom filozofijom vodi se i Luka Furić, vozač zagrebačkog autobusa. "Ljudi se dosta drže tog pravila i čak ako netko od putnika nema masku, oni ih upozore da stave masku, da se drže toga. Ima tu i tamo nekih ekscesa, ali to je rijetkost, da netko baš ne želi. Onda ih mi upozorimo, onda on kaže hoće, neće, većinom ih stave. Ako ne onda mi zovemo centar, to su naši nadređeni, onda oni procijene ako će zvati policiju", rekao je Furić.
Tako je prije godinu dana Božidar Košćak, poznatiji kao Kumpić iz Smogovaca, napadnut u zagrebačkom tramvaju nakon što je drugog putnika upitao zašto ne nosi masku. No Luka ističe da se ljudi uglavnom pridržavaju epidemioloških mjera.
"Mi smo tu prvi, prva linija otpora i to sve. Ali uvijek idemo linijom manjeg otpora, prešutim, oni se smire, znaju da moraju doći doma. I njima je u biti da što prije dođeš doma i nama je da što prije dođemo doma. Upozoriti možemo svakoga, ali ako dođe do nekog ekscesa tu staje svaka priča i to je to", tvrdi Furić.
Lukin splitski kolega Ante Jevčić također ističe da putnici većinom upozoravaju jedni druge, ali se i žale njima.
"Ljudi koji nose maske dođu nama pa onda pitaju zašto mi njima non stop ne ponavljamo, međutim mi na toliku količinu ljudi ne stignemo sve popratiti", rekao je Ante.
Iz službe sigurnosti splitskog javnog prijevoznika potvrđuju da su bila dva fizička i više verbalnih napada zbog maski.
"Vozači su prije godinu dana su svrstani u Kazneni zakon, napad na vozača autobusa se tretira kao napad na osobu od javnog interesa pa tu članak zakona kaže da ukoliko netko prijetnjom samo ili silom izvrši prema vozaču onesposobljavanje za daljnji rad kaznit će se kaznom zakona od 3 godine ili ukoliko zaista upotrijebi silu, ukoliko vozač bude spriječen u obavljanju svoga posla to je kazna zatvora do 5 godina. Ne znam kome je u interesu da se takvo što događa", objašnjava Hrvaoje Milkota, služba sigurnosti Prometa Split.
Prosječna vožnja autobusom u Splitu - kaže - traje 20 minuta, pa apelira na putnike da nose maske. "U ovome gradu svatko može biti trener Hajduka, pa evo sada svatko može biti epidemiolog pa onda ulazimo u rasprave je li to dobro ili nije to dobro. To je kao da ja sada dođem kod pedikera i kažem ajmo sada mlo drukčije raditi te nokte. Slušajmo struku, neka svatko svoj posao radi kako treba i bit će sve dobro", dodaje.
Kao i svugdje, najteže je s ljudima. U trgovačkim centrima odgovornost za provođenje mjera nose i zaštitari. "Uvijek se može desiti i desi se da netko zaboravi tu masku. Mi upozorimo da ju stavi. Ili je zaboravi, pa ode pa ju kupi pa se ispriča"; kaže zaštitar Antonio Joć.
Osim u trgovačkom centru, Antonio je radio i u bankama. Za sada kaže, nije imao negativnih iskustava. "Ljudi pozitivno reagiraju, prihvate činjenicu da su u krivu. Stvarno svojim nekakvim iskustvom nisam ni čuo niti doživio da se dogodio neki veći eksces glede tih maski", dodaje Joć.
Naši kapaciteti za razumijevanje i strpljenje su smanjeni
No, Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara primila je više pritužbi zaštitara na ponašanja ljudi. "Došlo je i do nekakavog fizičkog naguravanja, uvijek padaju prema tom našem zaštitaru uvredljive riječi. mi smo ih i upozorili na to da pokušaju to riješiti kroz mirnu konverzaciju, ali eto nekada ide, nekada ne", kazla je predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara.
Da, znamo jasno i nedvosmisleno da maske pomažu u sprječavanju širenja virusa. No to ne mijenja činjenicu da ih jedni nose, a drugi ne. Ipak neki za nenošenje imaju opravdan razlog. "Oni koji nose masku možda nemaju dovoljno razumijevanja za tako nešto i reći će pa nije ni meni lijepo nositi masku, pa je nosim, pa što sada neka istrpi. Moramo shvatiti da nismo svi jednaki i da ne možemo svi trpiti", kaže Jurin.
I jedni i drugi se međusobno teško razumiju. "I ne mislim da trebamo svakome reći: ma ne moraš nositi masku, nego da pristupimo na jedan ljubazni način", dodaje.
Konfliktnim situacijama i rastu netrpeljivosti pridonose i nekonzistentne i zbunjujuće poruke, a takvih je od početka pandemije bilo mnogo.
"Mogu li one doista nešto pomoći ljudima? Pa evo konkretno i jasno - ne mogu", kaže Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u travnju 2020 godine. One štite od našeg zraka kojeg izdišemo, tamo uvijek može biti neki uzročnik, ne mora to samo biti korona.
"To što se traži od ljudi da nose maske prilikom ulaska u trgovinu, to nema smisla kod zdravih ljudi", pričao je Krunoslav Capak u ožujku prošle godine.
"Neki će uzeti tu informaciju i ići će im u prilog kako bi se oni trebali ponašati. Za razliku od nekih koji su čuli i druge stvari, možda su više u strahu i onda će poštivati epidemiološke mjere", kaže psohologinja.
Od procesije na Hvaru do Kolone sjećanja. Od izbornih stožera do pobjeđivanja virusa. "Hrvatska je pobijedila COVID 19. Ova Vlada je pobijedila COVID 19", tvrdio je premijer Plenković.
"Kada vidimo neke koji nam te mjere donose ili neke koji su vladajući ili u bilo kojoj strukturi moći, kada oni ne moraju poštivati te mjere i nisu bili kažnjeni ili upozoreni za tako nešto, onda zapravo ljudi osjećaju da pravila ne vrijede za sve ista. A osobito kada u to ukomponirano komunikaciju o epidemiološkim mjerama koja ide isključivo iz pozicije prijetnji. Većinski iz pozicije prijatniji. Kao nešto što se mora ili bit će kažnjen o ili ćemo se nazivati bio teroristima ili ćemo puniti groblja", objasnila je psihologinja.
Zato se moramo truditi da komuniciramo i da budemo obazrivi. "Trebamo biti bolji prema sebi, ali i prema drugima u našoj okolini. Svima je ova situacija teška, ako hoćemo da nam bude lakše i jednostavnije, moram paziti i na druge oko sebe. Da, što više nositi masku, kad god je to moguće i kad god je potrebno. Ali da budemo pažljivi u načinu na koji se ophodi mu jedan prema drugima", dodaje.
Pandemija traje već više od godinu i pol dana i naši kapaciteti za razumijevanje i strpljenje su smanjeni. Službena komunikacija, a pogotovo ona na društvenim mrežama s obiju strana je pretjerano agresivna i isključiva. Sve to doprinosi osjećaju općeg nezadovoljstva koji se često vidi u svakodnevnom životu, ali i u ekstremnim slučajevima poput onog s početka priče.
