Zmajlović je, u sklopu manifestacije "Međunarodna noć šišmiša" koju organizira Park prirode Medvednica, obišao novu posjetiteljsku infrastrukturu i sadržaje Parka čije uređenje Ministarstvo financira sa 1,7 milijuna kuna.
U špilji Veternici, u sklopu nacionalnog projekta "Natura 2000" Ministarstva zaštite okoliša i prirode, postavljena je nova, energetski učinkovitija LED rasvjeta koja onemogućava negativan utjecaj na okoliš.
Uređen je pristupni put od špilje do planinarskog doma Glavica, a uz dom je obnovljeno dječje igralište te će se postaviti info pult za posjetitelje, kazala je ravnateljica PP Medvednica Snježana Malić-Limari.
Počinje veliko uređenje Medvednice
"U godišnjem planu je priprema za rekonstrukciju i obnovu te izgradnju Centra za posjetitelje Medvedgrad u vrijednosti od 40 milijuna kuna, a radovi će početi tijekom sljedeća dva mjeseca. U pripremije dokumentacija potrebna za EU financiranje obnove Medvedgrada", dodala je.
Noć šišmiša je prigoda da građani upoznaju šišmiše, jednu od najugroženijih skupina životinja, koja u svijetu broji čak 1150 vrsta.
Ugroženo je gotovo 180 vrsta šišmiša zbog uništavanja njihovih staništa. U Hrvatskoj ih živi 35, a na Medvednici 24 vrste i sve su zakonom zaštićene.
Veternica utočište za 18 vrsta šišmiša
Veternicu naseljava čak 18 vrsta šišmiša, te nekoliko rijetkih i endemskih vrsta podzemnih beskralježnjaka što, ističe Malić-Limari, govori o njezinoj velikoj biološkoj raznolikosti.
Kao geomorfološki spomenik prirode zaštićena je 1979. Ukupna duljina do sada istraženih kanala iznosi 7128 metara, od čega je prvih 380 metara elektrificirano i uređeno za turistički obilazak. Po duljini je četvrta špilja u Hrvatskoj.
Veternica predstavlja značajan paleontološki i arheološki lokalitet kao i poučni primjer krških pojava. Jedno je od najbogatijih nalazišta špiljskog medvjeda i drugih nalaza, primjerice kirhberškog nosoroga, golemog jelena, leoparda, spiljskog lava.
U Krapini neandertalci, na Medvednici homo sapiens
U Veternici su pronađeni i ostaci ognjišta i artefakti koji su pripadali suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija je starost utvrđena na oko 40.000 godina. U mlađim naslagama špilje nađeno je nekoliko očuvanih lubanja vrste Homo sapiens te fragmenti keramike i zemljanih posuda, ukrasa i slično. Pronađeni su predmeti iz rimskog doba primjerice svjetiljka uljanica, kopča rimskog vojnika, novčići.
Europska noć šišmiša obilježava se posljednjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Različitim aktivnostima nastoji se upoznati javnost s ulogom šišmiša u ekosustavu, šumskim ekosustavima, razlozima njihove ugroženosti i potrebi zaštite, kao i s načinima kako se može postići skladan suživot.
Prigodni se programi od 1997. organiziraju u više od 30 zemlja Europe i svijeta koje su potpisale sporazum o zaštiti šišmiša, kako bi podigle svijest javnosti o potrebi njihove zaštite.
Međunarodna noć šišmiša pod geslom "Nije lako živjeti naopako" u subotu se održava i u noćnoj atmosferi zagrebačkog Zoološkog vrta, od 18 do 22 sata. Sve o jedinim letećim sisavcima – šišmišima posjetitelji mogu saznati od stručnjaka iz udruga i organizacija koji se bave njihovim istraživanjem i zaštitom.