Hakerski napadi, rušenje sustava, potres u Zagrebu, izostanak ocjena i testiranja, neujednačeno opterećenje učenika, niz pitanja na koje učitelji, učenici i roditelji još nemaju odgovor - mnogo je toga obilježilo prvih desetak dana od početka online, "korona nastave" na daljinu, s kojom se zbog pandemije koronavirusa prvi put u svojoj povijesti susrelo hrvatsko školstvo.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak rekla je u srijedu da u ovom trenutku oko 450.000 učenika i nastavnika u osnovnim i srednjim školama te njih oko 70.000 u visokom školstvu prati nastavu putem središnjih servisa CARNeta i SRCE-a.
Nastava se za najmlađi uzrast organizira putem televizijskog programa na HRT-u 3, a za srednjoškolce i na Sportskoj televiziji te RTL-u 2. Materijali se plasiraju i na kanalima poput YouTubea, mrežnih stranica Škole za život, komunicira se preko grupa na Viberu, WhatsAppu, putem maila...
Život se za učenike i nastavnike preselio u virtualni svijet, nastava se uglavnom ne provodi u realnom vremenu (djelomično i kako bi se rasteretio sustav), a unatoč nacionalnom rasporedu, mnoge su se škole odlučile pridržavati svoga starog školskog rasporeda. Iako su svi učenici, nastavnici i roditelji s kojima smo razgovarali dali visoke ocjene ideji online nastave u izuzetno teškim vremenima, provedba je ipak daleko od idealne, dalo bi se zaključiti iz njihovih "šarenih" iskustava.
Iako brojčanog ocjenjivanja učenika nema najmanje do travnja, kako doznajemo, neki profesori ne štede s utjerivanjem discipline - jedan srednjoškolac na istoku zemlje dobio je čak jedinicu u online školi, i to iz tjelesne kulture.
"Profesor je postavio aplikaciju u koju je dijete trebalo poslati dokaz da je odradilo neke vježbe, odnosno izmjerilo puls. Kako to nije učinilo do predviđenog roka, profesor mu je dao 'jedinicu' u formi bilješke koja je ušla u e-dnevnik", doznaje Jutarnji list od izvora bliskih tome učeniku.
