Robert Likić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu objasnio je do kakvih su prognoza došli on i dvoje njegovih studenata u istraživanju o prognozama za stjecanje kolektivnog imuniteta preko cjepiva protiv covida-19.
"Kod koronavirusa, SARS-CoV-2, s obzirom na njegov replikacijski potencijal, matematički možete izračunati da vam je potrebna minimalna procijepljenost u populaciji od 67 posto da biste postigli kolektivni imunitet, odnosno imunitet krda, i prekinuli širenje virusa u procijepljenoj populaciji", kazao je za N1.
Jesu li populacije sklone procjepljivanju?
Sa studentima Robertom Marčecom i Mateom Majtom s pete godine krenuo je istraživati koliko su populacije sklone procjepljivanju i kakve će to imati efekte na trajanje pandemije. Proučavali su ispitivanja javnog mnijenja o tome namjeravaju li se građani po pojedinim članicama EU-a cijepiti protiv covida-19 ili ne, odnosno, u kojima od njih se cijepiti namjerava više, a u kojima od njih manje od 67 posto stanovnika.
Hrvatska pripada među one koje, kako sada stvari stoje, neće postići dovoljno imunih građana pa da epidemija covida jenja:
"U tim zemljama pandemija bi mogla trajati dulje. Posljedično, to bi moglo imati efekt na produljenje epidemije na cijelom kontinentu. A to bi moglo imati ekonomske posljedice, posljedice i na povećanje mortaliteta. Ako pratite vijesti, aviokompanije su nedavno objavile da ćete, da biste putovali avionom, morali imati potvrdu da ste cijepljeni."
Dodatno opterećenje zdravstvenog sustava
"Ako ćemo nastaviti imati povećani broj oboljelih ako ne postignemo kolektivni imunitet, to će značiti nastavak dodatno opterećenja zdravstvenog sustava, što će značiti dulje čekanje na zdravstvene usluge ili i nedostupnost nekih zdravstvenih usluga koje bi inače bile dostupne", objasnio je.
"Treba se bojati covida-19, treba se bojati virusa i ne želite ga dobiti ako ga ne morate dobiti. Najbolji način da ga ne dobijete je da se cijepite. Cjepiva koja su sada u registraciji ili su odobrena, sigurna su, prošla su rigorozna klinička ispitivanja."
Cjepiva se temelje na dvjema tehnologijama
Objasnio je da su cjepiva koja se razvijaju protiv covida-19 temeljena na dvjema tehnologijama; ili na glasničkoj RNK ili na virusnim vektorima. Cjepivo na koje računa EU prije svega jest Pfizor-BioNTechovo, odnosno bazirano na glasničkoj RNK.
"To je cjepivo koje koristi fragment RNK, kao mali recept ovijen lipidnom ovojnicom, koji ulazi u stanicu", objašnjavao je Likić i odmah istaknuo činjenicu koju teoretičari zavjera ne spominju, "ali ne ulazi i u staničnu jezgru, u kromosome, nema nikakve veze s genetskim materijalom, nikakvo čipiranje, nego se taj recept na ribosomima prevodi u protein."
"A protein je receptor koronavirusa koji on koristi da uđe u naše stanice, taj receptor izlazi iz stanice i stimulira organizam na imunološki odgovor", dodao je uz opasku da je riječ o impresivnom rezultatu od 95 posto postignutog imuniteta među procijepljenima.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
