Je li pozitivna vijest kao što kaže Marić ili negativna kao što tvrde neki drugi. Je li to zlatna koka ili otrovna guja? U studiju RTL Direkta gostovao je profesor koji je upravo tako nazvao rad na temu eura, profesor političke ekonomije Kristijan Kotarski.
Kotarski konstatira da euro ipak nije niti jedno niti drugo. Niti će nas spasiti niti će nas pojesti.
"Neće bit čarobni štapić koji će riješiti naše strukturne probleme u mirovinskom ili zdravstvenom sustavu, ali neće niti biti nešto što će nas zakucati u dno i onemogućiti rat. Euro će ponuditi određene prednosti dugoročno koje daju gospodarstvu odskočnu dasku jer olakšava trgovinu investicija, uklanja valutni rizik, usporedivost cijena je veća", rekao je Kotarski.
Euro će nam pomoći u krizi
Najveća je prednost kod eura, kaže, trend pada kamatnih stopa, cijene po kojoj se država zadužuje, a onda posredno i poduzeća i kućanstva u Hrvatskoj.
"Danas sam gledao kao stoji cijena zaduženja u 17.15 sati. Desetogodišnja obveznica RH dolazi uz prinos od 3,1 posto., Slovenci plaćaju 2,1, Nijemci plaćaju 1,1, oni su zapravo sidro stabilnosti, imaju tu najnižu cijenu. Ali one države koje nemaju naznaku uvođenja eura imaju više, Mađarska gotovo 9 posto, Rumunjska tu negdje Slovačka oko 6 posto, Češka 4,5. Kada čovjek uzme u obzir da je naš javni dug 80 posto BDP-a, nije baš svejedno po kojoj cijeni ćemo refinancirati stare dugove, i ako imamo fiskalni deficiti u proračunu, po kojoj cijeni ćemo se zaduživati", kaže.
Kaže kako tu vrte milijarde te da financijska tržišta valoriziraju naš smjer uvođenja eura.
"Zapravo su već ugradili u cijenu zaduženja to da smo mi na tom putu", rekao je.
Kazao je kako je dobra stvar da je Vlada prije nekoliko godina zacrtala taj strateški kurs, no ono što su mogli bolje napraviti jest uključivanje potrošačkih udruga i sprječavanje onoga što najviše plaši građane, a to je efekt zaokruživanja cijene.
"Slovenci su se dvije godine prije uvođenja eura već pripremali. Mi smo prekasno počeli. Imamo dosta slabe udruge za zaštitu potrošača ijedno pitanje koje je dosta bitno je to da su imali crne liste. Vi ste mogli kao udruga za zaštitu potrošača objaviti trgovce koji su recimo neopravdano digli cijenu za više od šest posto. Kod nas je dosta nejasno, ako potrošačka udruga to napravi, vas trgovac može tužiti, automatski potrošači će imati manje informacija kod koga da idu kupovati", rekao je Kotarski.
Kaže kako je Vlada generalno malo novaca alocirala potrošačkim udrugama, svega oko 100 tisuća eura, a one bi trebale biti te koje prate trgovce.
Na pitanje je li ovo nezgodan trenutak za uvođenje eura s obzirom na sve što se događa u svijetu, Kotarski kaže da prema eurobarometru većina građana podržava uvođenje eura, no kada se pitaju o tajmingu, većina će reći da nije pravo vrijeme.
'Ljudi se fiksiraju na cijenu kave, umjesto na bitno'
"No euro će nam pomoći. Lakše je prebroditi krizu ako ste dio snažne monetarne unije, koja ipak ima nekakve alate za borbu protiv krize, premda su oni nesvršeni i ima prostora za razvoj daljnjih institucija. U svakom slučaju smatram da imamo problem malo sa nesretnim faktorom, uvodimo euro taman kada dolazi na svjetskom tržištu poskupljenje koje nema apsolutno nikakve veze s eurom, ali će se euru atribuirati", rekao je.
"Ljudi se fiksiraju na cijenu kave, a zapravo imamo nešto što bi nas trebalo više brinuti. Kada natočite prosječni tank i vidite da to plaćate stotinjak kuna više nego prije godinu dana, e to je pravi inflacijski udar koji će nas dodatno osiromašiti", rekao je.
"Htio bih podcrtati da se ljudi previše fiksiraju na cijene", rekao je.
Prirodno je da se cijene s vremenom mijenjaju i rastu. Ono što je važno je da plaće rastu brže od cijena. Znači, ne bi se trebali toliko fiksirati na cijene, nego porast realnih plaća. Trebali bi nam biti važno da imamo dobro gospodarstva, dobro tržište rada, produktivnost gospodarstva, jer će to značiti veće realne plaće i kupovnu moć ljudi", rekao je.
Što se tiče iskustva drugih zemalja, Kotarski kaže kako je primjetno da je percepcija poskupljenja uvijek puno veća nego što je pravo poskupljenje na terenu. Objektivni pokazatelji pokazuju da je došlo do blagog efekta poskupljenja, no kako ljudi to percipiraju mnogo drastičnije.
'Oni koji su pozivali na referendum protiv eura, štede u eurima'
"Kada gledate u zadnjih 20 godina Sloveniju i Slovačku koje su nama najusporedivije, ako gledate trend godišnje stope inflacije, 2007. je Slovenija uveća euro, 2009. Slovačka, zapravo imate blagi trend pada stope inflacije. Euro nije uzrokovao dugoročan efekt poskupljenja. Čak je nacionalna stopa inflacije nakon uvođenja eura u tim zemljama postupno padala i cijene su se dodatno stabilizirale. Zašto? Zato jer euro olakšava trgovinom usporedivost cijena je već ako imate veću transparentnost u isticanju cijena imate i više opcija na tržištu, ohrabrujete ljude da više konkuriraju. Ono što je jako dobro je da to polučuje efekt dobar za potrošače", rekao je.
Oni koji su protiv uvijek ističu zemlje koje nisu ušle u eurozonu - Češku, Mađarsku i Poljsku.
"Vratimo se 50 godina unatrag, kada je krenuo prvi vlak gastarbajtera za Njemačku. Od tada smo ukorijenili naviku štednje u Njemačkoj marci, od tada se ona zamijenila za euro i mi nikad zbog okolnosti u kojima smo bili, bivša država, imali smo hiperinflaciju, imali smo neselektivno korištenje monetarne politike, tiskanje novca, ljudi nisu razvili povjerenje u domicilnu valutu. Nekako se psihološki efekt ukorijenio s koljenja na koljeno. Vi sada kada gledate države koje nemaju euro, neke od njih niti ne žele, imaju daleko manji postotak štednje građana u euru nego Hrvatska. Mi smo jako euroizirani. Ako imat veliki postotak štednje građana u eurima, teško je očekivati od banaka da daju kredite isključivo u kunama, jer banke naprosto moraju minimizirati valutni rizik", rekao je Kotarski.
Osvrnuo se i na one koji prosvjeduju protiv eura, tvrdeći da je kuna važan dio nacionalnog identiteta.
"Jako je zanimljivo da mnogi koji su prošle godine pozivali na referendum protiv uvođenja eura, štede u euru. Velika je diskrepancija ponekad između riječi i dijela", zaključio je.