Još je teže što oko 20 tisuća tinejdžera, odnosno 8 posto mladih u dobi 15 do 19 godina ne pohađaju srednju školu, a nisu ni zaposleni, i s tim se udjelom RH nalazi u gornjem dijelu ljestvice između Rumunjske i Velike Britanije.
"Prijavila sam se za upis u Srednju školu Prelog, za kuharicu, ali nije bilo mjesta. Pokušat ću ponovno iduće godine", kaže 15-godišnja Valentina Ignac iz romskog naselja u Orehovici u Međimurskoj županiji. Priznaje da u osnovnoj školi nije baš skupila neke ocjene, ali računala je da će trojke biti dovoljne za upis. Nada se da će u lipnju 2014. biti bolje sreće.
Neostvareni san
Valentina sanja da se kao kuharica zaposli u nekoj školskoj kuhinji ili u restoranu. Sve dok se ne upiše u srednju školu, bit će dio porazne statistike koja govori da manje od deset posto djece romske nacionalnosti u Međimurskoj županiji nastavlja školovanje nakon obvezne osmoljetke.
Srednjoškolsku diplomu u rukama nema ni 18-godišnji Neven Bogdan iz romskog naselja Kuršanca pokraj Čakovca.
"Nije bilo para. Trebalo je kupiti neke biljege za ovjeru svjedodžbe iz osnovne škole i pučkog učilišta, u kojem sam u večernjoj školi završio sedmi i osmi razred, a roditelji nisu imali para. Odustao sam od srednje škole. Tražim posao, bilo kakav, samo da se nešto zaradi", kaže Neven za Večernji list.
Njegov godinu stariji brat Nikola završio je srednju školu za autolimara, no ni on nema posla.
Sve više mladih upisuje fakultet
U Hrvatskoj živi oko 17.000 Roma, od čega u Međimurju više od 5000. Kao glavne razloge za odustajanje od školovanja navode besparicu, nedostatak volje za učenjem jer ionako nema posla.
Najmanje mladih prepuštenih ulici i očaju u dobi do 24 godine ima Nizozemska – 4%, a najviše Bugarska – 21,5%. Hrvatska izgubljena generacija obuhvaća 16,7% od približno petsto milijuna mladih od 15. do 25. godine života. Jedina dobra posljedica krize jest lagano povećanje broja mladih koji nastavljaju školovanje nakon srednje škole i upisuju fakultete.
