ISUŠIVANJE ZRAKA /

Nesnošljiv vremenski fenomen sinoć pogodio Dalmaciju: On je uvod u vrlo vruć kraj tjedna na jugu Hrvatske

Image
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Idućeg tjedna očekuje se hladna fronta koja će donijeti manji pad temperature zraka

14.8.2021.
9:45
Davor Javorovic/PIXSELL
VOYO logo

Ovog petka ponovno su izmjerene iznimno visoke temperature zraka, osobito u Dalmaciji koja je bila najtopliji dio zemlje. Prema podacima DHMZ-a, najtopliji grad u Hrvatskoj bio je Knin s najvišom dnevnom temperaturom od 39.2°C. Splitska zračna luka izmjerila je 38.2°C, a zadarska 37.4°C, piše Dalmacija Danas. 

Prema podacima mreže automatskih meteo postaja Pljusak.com, u Kostanjima i Milošićima kod Vrgorca izmjereno je 39.4°C, u Oklaju 39.1°C, Vidu i Starom Gradu 38.9°C itd. Jučer je navečer uzduž obale zapuhala umjerena bura koja ima pojačane udare. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bura je isušila zrak, ali je u mnogim predjelima donijela zamjetan porast temperature zraka zbog svog fenskog učinka. Baška Voda je tako u 23:30 mjerila nevjerojatna 34°C. Solin, Mokošica, Omiš i Supetar mjere 32°C, Split – Mejaši, Žrnovnica, Pag, Šibenik, Župa Dubrovačka i Hrvace mjere 31°C itd.

Image
prognoza doriana ribarića /

Neugodne vrućine i iznimno visoke temperature se nastavljaju. Saznajte kada će toplinski val imati svoj vrhunac

Image
prognoza doriana ribarića /

Neugodne vrućine i iznimno visoke temperature se nastavljaju. Saznajte kada će toplinski val imati svoj vrhunac

Fenska bura uvod je u vrlo vruć kraj tjedna u kojem mjestimice postoji mogućnost obaranja temperaturnih rekorda. Velike vrućine potrajat će do sredine sljedećeg tjedna kada se očekuje hladna fronta koja će donijeti manji pad temperature zraka. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako nastaje fenska bura?

Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. 

Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija. To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo