"Protjerani" - riječ je to kojom se mnogi naši znanstvenici opisuju dok drže kovčeg i diplome u rukama na nekom od kolodvora ili aerodroma. Unazad deset godina, u Hrvatskoj traje odljev mozgova. Naši instituti dosad su se uglavnom usmjeravali uskoj znanstvenoj zajednici koja djeluje u Hrvatskoj i objavljivali radove na hrvatskom jeziku. Sve to bez prevelike želje za nadmetanjem s drugim znanstvenicima koji su relevantni.
Vođeni takvom praksom, hrvatski znanstvenici se još uvijek nisu uspjeli priključiti međunarodnim znanstvenim strujanjima. Stoga su odlučili "iskočiti" iz hrvatske bare i uskočiti u svjetske vode.
"Prosječnost, a ne izvrsnost" boljka je u glavama svih naših znanstvenika kojima sive stanice bride za napretkom, novim saznanjima i kvalitetno obrađenim problemima. Naši instituti bave se, najjednostavnije rečeno, temama koje ili nikoga ne interesiraju izvan Hrvatske ili su kvalitetom toliko loše da se mogu, u svakom slučaju, smatrati kompletno nebitnima.
Nadalje, brojke u hrvatskoj znanosti su poražavajuće - po izdvajanjima za obrazovanje i znanost na začelju smo Europe. Zadnji smo u EU i po broju patenata. Citiranost naših znanstvenika je u padu kao i kvaliteta naših sveučilišta i fakulteta.
Prof. dr. sc. Gordan Lauc, naš poznati molekularni biolog, svojedobno je komentirao činjenicu da imamo puno uspješnih znanstvenika - vani.
"Problem je što u Hrvatskoj nemamo elitnu znanstvenu instituciju na kojoj rade domaći i strani izvrsni znanstvenici. Trenutačno je u tijeku formiranje formalnih znanstvenih centara izvrsnosti te centara kompetencija koji povezuju znanstvene institucije s gospodarstvom te se nadam da će ti centri s vremenom rezultirati stvaranjem ozbiljnih međunarodno prepoznatih znanstvenih institucija", izjavio je.
Drugi veliki problem je pitanje ulaganja - prošlog tjedna je Centar za mirovne studije (CMS) upozorio da će ulaganja u sektoru obrane biti gotovo uduplo veća nego za obrazovanje. U 2018. Vlada planira u sektoru obrane najviše uložiti, u zemlji u kojoj više od četvrtine ljudi živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, koja se suočava s iseljavanjem mladih i nezaposlenošću te rastućom nejednakosti.
PROČITAJTE VIŠE:
Dodatni "trn u oku" jest činjenica da bi država, za pola kapitalnog ulaganja u obranu mogla mladima na stručnom osposobljavanju osigurati dvostruko veću mjesečnu naknadu, odnosno 87,1 posto prosječne plaće, umjesto sramotnih 43,5 posto.
Svakako treba pripomenuti kako to nisu jedini problemi zbog kojih već neko vrijeme traje odljev mozgova, ali treba zapamtiti kako su neki od tih problema rješivi ukoliko bi se uopće stavili na "državnu listu prioriteta".
U duhu ponosa kojeg osjećamo kada neki naš znanstvenik ili znanstvenica uspije u svijetu, odlučiti smo sastaviti popis stručnjaka koji su svoju genijalnost uspjeli prikazati kroz vrhunska otkrića.
1. Ivan Đikić
Znanstvenik Ivan Đikić u veljači ove godine otvoreno je kritizirao "aferu plagijat" tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića. To je samo bila kap u moru takvih apsurda te je tada Đikić javno priopćio kako odlazi iz Hrvatske.
"U kratkom vremenu Hrvatsku je napustilo preko 60.000 mladih, a jedan od razloga takvog odlaska je nepovjerenje u vrijednosni sustav društva. Štićenjem plagijatora u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu, bolnicama, sveučilištima i drugim institucionalnim strukturama društva, takvo nepovjerenje samo se pojačava. Žalosno je da političke stranke monolitno podržavaju svoje plagijatore dok žurno napadaju plagijatore drugih stranaka, ali prave posljedice i sankcije za plagijatore trenutno ne postoje", napisao je tada, osvrćući se na sve probleme.
Tako smo neki dan s ponosom objavili Đikićevo istraživanje o novim metodama liječenja tumora.
PROČITAJTE VIŠE:
"Vjerujem da će se na ovaj način u sljedećih pet do deset godina dobiti vrlo veliki rezultati. Ukratko, kombinirat ćemo molekularnu terapiju s imunoterapijom i s vakcinacijom antigenima tumora", najavio je Đikić.
2. Željka Fuchs
Krajem lipnja ove godine, hrvatska znanstvenica Željka Fuchs sa Sveučilišta u Splitu najavila je početak istraživanja na području Tihog oceana i jugozapadnih Kariba. Istraživanje se dotiče uzroka nastanka razornih oluja i ekstremnih padalina koje sve više utječu na svjetsku svakodnevnicu.
To je veliki projekt vrijedan 2,8 milijuna dolara koje dr. Fuchs vodi s kolegom Davidom J. Raymondom, a koje započinje u ljeto 2019. godine.
To se sve ostvarilo u sklopu projekta OTREC (Organization of Tropical East Pacific Convection), bitnog za skupljanje podataka leteći unutar i okolo olujnih oblaka.
Rezultatima istraživanja poboljšat će se vremenski i klimatski modeli, a rezultat toga bit će unaprjeđenje kvalitete života ljudi na cijeloj planeti!
3. Igor Rudan
Prošle godine je u Kraljevsko društvo Britanske akademije znanosti primljen naš prof.dr.sc. Igor Rudan. Samo još jednom hrvatskom znanstveniku je to pošlo za rukom, a radi se o Ruđeru Boškoviću koji je primljen još davne 1761. godine!
On se još prije 17 godina priključio Sveučilištu u Edinburghu na, kako kaže, "najmanjoj mogućoj razini - kao polaznik doktorskog studija".
"Vodeća sveučilišta svijeta neprekidno se međusobno natječu, a talentirani i visoko motivirani znanstvenici iz cijelog svijeta stalno hrle na njih i pokušavaju napredovati prema vrhu, na kojem ima mjesta tek za vrlo malo njih. Stoga se ovdje nekoliko puta godišnje provodi evaluacija svačijeg rada, kao i usporedba s radom onih na drugim sveučilištima. Slijedom tih redovitih evaluacija sustavno se i snažno nameće meritokracija, jer onima koji imaju najbolje rezultate stalno se omogućuje da napreduju i preuzimaju rukovodeće uloge od onih koji posustaju", svojedobno je komentirao situaciju odljeva mozgova, pritom također istaknuvši kako je kompetitivnost ključ dobre znanosti.
Uza sve nagrade, njegov najveći doprinos svakako je vezan uz smanjenje smrtnosti djece u 21. stoljeću, što je jedan od "milenijskih razvojnih ciljeva" UN-a.
PROČITAJTE VIŠE:
Njegov rad i metode priznali su Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Svjetska banka.
4. Ivona Cetinić
Ova Riječanka jedna je od najvažnijih oceanografkinja u redovima NASA-e, a specijalizirana je za optička mjerenja biologije biljnih planktona, točnije, filoplanktona.
Timelapse koji nedavno objavila NASA, a koji pokazuje sezonske promjene na Zemlji u posljednjih 20 godina daleko je najpopularniji video američke svemirske agencije u posljednje vrijeme, a Ivona je - naratorica.
PROČITAJTE VIŠE:
"Radimo stvari koje su na rubu, pomaknutu znanost. Ako imam neku ideju, bez obzira koliko bila 'divlja', imam prostora, vremena i novaca da je razvijem. Ovaj NASA-in institut je kao veliko sveučilište, genijalni znanstvenici i genijalni inženjeri rade zajedno na razvijanju novih metoda i opreme. Na prvom sastanku s inženjerima imala sam dojam kao da sjedim s kapetanom Picardom i slušam neku terminologiju iz Zvjezdanih staza", prepričala je Ivona svoja iskustva s NASA-om te dokazala kako je Hrvatska - još daleko od toga.
A sad samo zamislite koliko još neopjevanih genijalnih umova iz Hrvatske ima...