Nakon što su dva jaka potresa posljednjih dana 2020. godine uzdrmala Baniju, a još gotovo tisuću naknadnih podrhtavanja je gotovo svakodnevno tresu, velik je broj ljudi napustio tu regiju. No, zvuči nestvarno da je broj onih koji su otišli živjeti izvan Sisačko-moslavačke županije gotovo jednak onomu koji se ondje doselio, odnosno prijavio prebivalište nakon potresa.
"U razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do 9. ožujka ove godine s područje Sisačko-moslavačke županije 208 osoba se odselilo na područje neke druge županije, 22 osobe odselile su u inozemstvo. U istom razdoblju na područje Sisačko-moslavačke županije doselilo je 176 osoba iz drugih županija te 13 državljana iz inozemstva. U istom razdoblju 803 osobe su promijenile adresu prebivališta unutar Sisačko-moslavačke županije", poručili su Jutarnjem iz Policijske uprave sisačko-moslavačke te otkrili kako je u županiji 31. prosinca bilo prijavljeno 171.066 osoba, dok je 9. ožujka ta brojka pala na 170.761 osobu.
'Lov u mutnom'
Stvaran broj odseljenih s tog područja vjerojatno je i deset puta veći. Glasnogovornik Stožera za otklanjanje posljedica potresa, Mladen Pavić, iznio je podatke koji otkrivaju da se tlo od 29. prosinca zatreslo 930 puta magnitudom većom od dva stupnja po Richteru, da 1719 obitelji živi u kontejnerima, da je stradalo 37.512 objekata, da se pojavilo 109 jama, 63 klizišta i 42 likvefakcije, da su hitne službe intervenirale više od 25.000 puta, a psihijatri i psiholozi više od 11.000... Stoga Pavić smatra da se među "povratnicima" nalaze vlasnici nekretnina koji misle da će naknadnom prijavom prebivališta moći ostvariti pravo na obnovu.
"Postoje takve informacije. Imali smo slučaj krađe kontejnera i pokušaja trgovanja 'naljepnicama', međutim, ništa od bilo kakve zloporabe ne može proći. Ono što je ključno jest prebivalište ostvareno 29. prosinca, na dan potresa. Sve osobe koje su na taj datum imale prebivalište na potresom pogođenom području moći će ostvariti pravo na prioritetnu obnovu, a u svim ostalim objektima, smatra se, nije se boravilo u tom trenutku. Sve što se poslije događalo, lov je u mutnom", poručio je Pavić.
Sisak je postao privlačan
Dosad je pregledano 31.550 objekata s crvenim ili žutim naljepnicama od 37.512 prijavljenih oštećenja, a svi su objekti, napominje Pavić, evidentirani u njihovu sustavu u kojem su spojeni podaci Geodetske uprave i policijskih baza. Od preostalih objekata koji nisu pregledani, svega ih je 1500 bilo naseljeno.
"Imam podatak da je 96 osoba iz Siska u 2021. prijavilo prebivalište drugdje, a znam za slučaj samo jedne obitelji koja se prijavila u Sisku nakon potresa i na temelju toga ostvarila prava u Centru za socijalnu skrb Sisak, koja nisu trebali. Prema evidenciji, 144 osobe su prijavile u 2021. godini da su se doselile u Sisak. To je brojka koja ne odudara od prijašnjih godina", prokomentirala je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.
Dodaje kako je Sisak jedini grad u županiji u koji ljudi podjednako dolaze, ali i odlaze, "dok ostatak Sisačko-moslavačke županije bilježi negativne trendove, Sisak je grad u koji podjednako dolaze stanovnici iz ostatka županije, kao i iz drugih krajeva RH, ali i BiH".
"Sisak je po razvijenosti iznad državnog prosjeka i to je, uz visoki komunalni standard, dovoljno mjesta u vrtićima, devet osnovnih škola, više srednjih škola, opće bolnice, sportske i kulturne sadržaje, glavni faktor da je grad poželjan za život. Uvijek kad govorim o Sisačko-moslavačkoj županiji kao primjeru županije koja je sve siromašnija i sve raseljenija, obavezno izdvojim Sisak kao primjer grada u koji se doseljava i koji kontinuirano bilježi rast", zaključuje Ikić Baniček.
