"Josip Broz Tito bio je velika ličnost svog vremena, bio je netko koga se valja sjećati i kojemu treba odati priznanje i za ono što je napravio tijekom Drugog svjetskog rata i za ono u poslijeratnom razdoblju. Je li pravio pogreške? Jest, svakako, ali u strateškim odlukama kada je pozvao na ustanak protiv okupatora i njegovih pomagača, kad je odbio Staljinov diktat, kad se opredijelio za radničko samoupravljanje, kad je udario čvrste temelje Pokreta nesvrstanih i kad je dao poticaj za donošenje Ustava iz 1974. godine nije griješio", kazao je Mesić.
"Što je razlog našeg okupljanja? Nismo ovdje da stavimo na glavu titovku s crvenom zvijezdom, nismo ni da iskažemo nostalgiju za prošlim vremenima, nismo ni da pjevamo pjesme o Titu. Ovdje smo samo i jedino zbog istine", dodao je Mesić, kazavši kako je u svakodnevnom životu prisutno relativiziranje zločinačkog karaktera ustaške države u Hrvatskoj, ali i podizanje četničkog vojvode Draže Mihajlovića na pijadestal nacionalnog heroja u susjednoj Srbiji.
Povjesničari predstavljaju Tita kao monstruma
"Povjesničari predstavljaju Tita kao monstruma, zločinca i bezdušnog diktatora kojemu je na pameti bio samo luksuz, neki se trude ne bi li pronašli što više masovnih grobnica za koje odmah znaju da su to žrtve komunizma, Tito se optužuje za likvidiranje zarobljenih ustaša i domobrana nakon Bleiburga, no poznate su njegove dvije zapovijedi s kraja rata u kojima on inzistira da se sa zarobljenicima postupa u skladu s međunarodnim pravom: Riječi 'tko se suprotstavi narodnooslobodilačkoj vojsci bit će nemilosrdno pregažen i uništen' potpisao je Andrija Hebrang, a ne Tito i tome nikakav komentar nije potreban", naglasio je Mesić dodajući da Tito nije ostavio trag samo u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije nego i u cijelom svijetu.
Za vrijeme govora Mesić je cijelo vrijeme bio prekidan poklicima publike 'Tito, Tito!'. Za razliku od prošle godine kada se okupilo i puno više ljudi, ove godine na skup nisu došli članovi Hrvatske čiste stranke prava, pa nije bilo ni verbalnih nadjačavanja tko jest, a tko nije zločinac. S partizanskim obilježjima mnogi su se i slikali kraj Titove rodne kuće i njegova spomenika.
Iz Slovenije stigli pješke na rođendan
U Kumrovec je tri sata s pionirskim titovkama propješačilo i 19 mještana Cerkne iz susjedne Slovenije.
"Rado se sjećamo Titova vremena. Puno bolje smo živjeli i više se brinulo za malog čovjeka", rekla je Olga Mlakar koja je redovita posjetiteljica Kumrovca. Na skup u Kumrovec došli su i njegovi poštovatelji iz Srbije te iz BIH-a.
Unatoč tome što je partizansku proslavu malo pokvarila kiša, poslijepodne je sve nastavljeno uz grah, gulaš, Kumrovcem se uz harmoniku orilo i Kozaračko kolo, a navečer će u Kumrovcu nastupiti i grupa Let 3.
Vezani članci:
arti-201104090278006 arti-201104200059006 arti-201105040355006
