Ovih dana Hrvatsku je potresao pronalazak opasnih tvari u trajnome mlijeku dvaju najprodavanijih brendova – Dukata i Vindije. Tim povodom porazgovarali smo s Franjom Plavšićem iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.
Navodi da potrošači ni na koji način ne mogu znati je li mlijeko koje konzumiraju zatrovano mikrotoksinima. Iako smatra da količine aflatoksina pronađene u mlijeku ne predstavljaju strašnu opasnost, Plavšić ističe i da je nemoguće procijeniti koliko bi mlijeka na hrvatskom tržištu, zapravo, moglo biti "zaraženo" aflatoksinima.
Aflatoksini ne nastaju u srednjoj Europi
Plavšić objašnjava i da nije bit u tome jesu li se toksini pojavili u domaćem ili uvezenom mlijeku, nego u podrijetlu stočne hrane. A aflatoksin kojim je zatrovano Vindijino i Dukatovo mlijeko nije podrijetlom iz srednje Europe, uvjeren je, nego dolazi iz hrane uvezene iz tropskih zemalja. Kod nas se pojavljuju drugačiji mikrotoksini i zato ne vjeruje u informacije o kojima se razglaba ovih dana, o tome da je lanjska berba kukuruza u Srbiji bačena zbog aflatoksina.
"Kod nas će se pojaviti okratoksini ili ergot alkaloidi, od kojih su ljudi masovno umirali u 19. stoljeću zbog bolesti zvane 'vatra sv. Antuna'. Da bi se aflatoksin pojavio kod nas, morali bismo imati tropsku klimu, a globalno zatopljenje nije otišlo toliko daleko", kaže nam Plavšić. Po njemu zato, umjesto 'kontrole svake čaše mlijeka', koju najavljuje Ministarstvo poljoprivrede, treba obratiti pozornost na uvoznike stočne hrane iz Afrike, Indije, Malezije, Južne Amerike.
Koje je mlijeko rizično može se znati uz pomoć sljedivosti
"Danas je sve sljedivo, a ako nije morat će postati", kazao je. Zato treba obratiti pozornost dolazi li mlijeko od stoke koja je hranjena takvom hranom, nevezano je li se to zbivalo na našim ili primjerice njemačkim farmama, odakle uvozimo stoku ili mlijeko. "Svaka farma mora imati evidenciju u podrijetlu hrane i životinja", dodaje.
"Mi proizvodimo jako malo soje, dakle puno uvozimo. Ondje gdje je veća kontrola proizvodnje, manji je i rizik pojavljivanja mikrotoksina, ali tamo je soja i skuplja. Primjer je SAD. No ako kupujete skupu hranu, onda pada profit", upozorava, a profit je ono što proizvođače ne nagoni na veći oprez.
Soja, kikiriki, zobene pahuljice
Kad su u pitanju mikrotoksini, na hrvatskom su tržištu, po njemu, rizični soja i svi njeni prehrambeni pripravci, zatim sago brašno s Filipina ili Indonezije, crvena riža, zobene pahuljice i kikiriki iz tropskih regija.
